ODGODA SCREENINGA ZA POLA GODINE ZBOG KORUPCIJE, PRESPORIH SUĐENJA, KADROVIRANJA U SUDSTVU I PREVELIKOG BROJA SUDOVA

Domaći stručnjaci za EU-integracije tvrde da Europska komisija u slučaju Hrvatske primjenjuje »naučene lekcije« s bivšim zemljama kandidatkinjama koje se zapravo svode na to da nije dovoljno donijeti neki zakon ili mjeru, nego ju je bitno i provesti

ZAGREB - Nakon što je proces usporedbe hrvatskog s europskim zakonodavstvom, kao prva faza pristupnih pregovora s Europskom unijom, mirno tekao tri mjeseca, stvari su se zakomplicirale oko pravosuđa. Na inicijativu Europske komisije, početak tog tzv. screeninga za poglavlje pravosuđa i ljudskih prava odgođen je za pola godine pa će, umjesto ovog mjeseca, dubinska analiza hrvatskog pravosuđa započeti tek u rujnu.

Kako neslužbeno doznajemo, glavni prigovori Bruxellesa odnose se na potrebu smanjenja broja sudova te transparentnost u izboru i imenovanju sudaca i zaposlenih u pravosuđu, ali i na potrebu da se sudske odluke izvršavaju u što kraćem roku te na borbu protiv korupcije koja ostaje strateško pitanje. Navodno je, poučena iskustvom Bugarske i Rumunjske, Komisija zaključila da ne bi bilo dobro da izvješće o screeningu u području pravosuđa, u kojem se daje i preporuka za otvaranje ili neotvaranje pregovora, bude negativno jer bi to postalo prepreka za pravi početak pregovora.

Odlaganje screeninga pravosuđa za šest mjeseci povoljno je za Hrvatsku, objasnio je Drobnjak, i zato što se državna tajnica Snježana Bagić, koja će voditi pregovore za to poglavlje, nalazi i na čelu pregovaračke skupine za pravdu, slobodu i sigurnost i trenutačno je angažirana na screeningu tog poglavlja. U svakom slučaju, Drobnjak ističe da se vremenski rokovi za završetak cjelokupnog screeninga neće pomicati i taj će proces, kao što je i planirano, okončati u rujnu.

Iako je odgoda screeninga u pravosuđu došla samo dva tjedna nakon smjene na čelu Ministarstva pravosuđa, bivša ministrica Vesna Škare-Ožbolt kazala je jučer da nije iznenađena jer je, dok je ona bila šefica tog resora, puno pitanja o hrvatskom pravosuđu bilo u zraku. Međutim, tvrdi da nije bilo nikakve naznake da će doći do odgode screeninga te da je samo dan prije svoje smjene razgovarala s predstavnicima Komisije i tada su, kaže, bile dogovorene dvije faze screeninga, jedna u ožujku, druga u svibnju.

- Ne znam ima li ova odgoda veze s mojom smjenom, ne želim o tome nagađati. Ovo je veliki test Komisije misli li se ozbiljno nastaviti s reformama, napomenula je Škare-Ožbolt, podsjećajući da je pred hrvatskim pravosuđem teško razdoblje u kojem će trebati imenovati veliki broj sudaca i riješiti zaostale predmete.

- EU je dao vrijeme Hrvatskoj da pokuša srediti stanje u svom pravosuđu. Poznato je da postoji veliki broj zaostalih predmeta, a poseban je problem korupcija. Bili smo svjedoci političke korupcije vezano uz trgovinu mandatima na lokalnoj razini, a zna se da se korupcija u nekom društvu procjenjuje prema stanju korupcije u političkoj sferi i odnosu državnih organa prema korupciji, rekao je Račan, dodajući da je potrebno donijeti planove za iskorjenjivanje korupcije u hrvatskom društvu. Ipak, šef NO-a zasad ne smatra da je riječ o dramatičnoj poruci iz Bruxellesa, ali bi, veli Račan, ona mogla postati dramatična »ako nećemo znati iskoristiti idućih šest mjeseci, a to će ovisiti o tome što će učiniti Vlada«. Dodao je i da »uopće nema reforme pravosuđa, postoji samo internetizacija«, koju je, kaže Račan, započela još njegova Vlada.

- Jako bi loše bilo ako bismo se umjesto popravljanjem stanja bavili sakrivanjem problema u pravosuđu kojih očigledno imamo. Mi moramo biti više nego Komisija zainteresirani za hrvatsko pravosuđe, upozorava predsjednica HNS-a.

Stručnjaci koji se bave EU-om ističu, pak, da odgoda screeninga ne mora značiti usporavanje procesa pregovora, ali je svakako treba shvatiti kao jasnu poruku da se u hrvatskim pregovorima, kako je već u više navrata istaknuto, neće tolerirati samo deklarativno prihvaćanje europskih standarda, već će se doista provjeravati stanje na terenu. Dodaju i da Komisija u slučaju Hrvatske primjenjuje »naučene lekcije« s bivšim zemljama kandidatkinjama koje se, u osnovi, svode na to da nije dovoljno donijeti neki zakon ili mjeru, nego ju je bitno i provesti. Od izvora bliskih Bruxellesu, pak, može se čuti da kada i dođe do takve vrste odgode, razlozi nisu politički, već tehnički, jer je takav po svojoj prirodi i screening.

- To nije nikakva politička poruka iz Bruxellesa. Pregovori s EU neće se zaustaviti, kazala je Lovrin, najavljujući da će u idućih šest mjeseci donijeti Nacionalni program borbe protiv korupcije.

- Nije to nikakav popravni ispit, komentirala je sinoć ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar-Kitarović prebacivanje screeninga za područje pravosuđa s ožujka na rujan, dodavši da se ne radi o odgodi, nego »preraspodjeli screeninga«. Ministrica je, zajedno sa šefom Delegacije Europske komisije Vincentom Degertom, ustvrdila da je do tog poteza došlo nakon dogovora dviju strana. Dodala je da odluka nije politički motivirana, dok je Degert poručio da iza odluke ne stoje »nikakvi drugi razlozi osim administrativnih«.

Prema njegovim riječima, i sama Komisija treba više vremena, već i zbog toga što isti pregovarači rade na dva poglavlja. Hrvatska će ujedno do rujna imati jasne rezultate reformi u pravosuđu, smatra Degert koji poručuje i da Hrvatska »nije loš učenik«. Ministrica je, pak, uvjerena da će prebacivanje screeninga Hrvatskoj omogućiti i bolje pregovaračke pozicije. »Hrvatska je u ovom trenutku spremna za screening u bilo kojem poglavlju«, zaključila je Grabar-Kitarović.