Glas Istre: 01. 03. 2006.

LISTE AGENATA KOS-a I UDBE PREPLAVILE SU MEDIJSKI PROSTOR, A NAJNOVIJI POPISI OBJAVLJENI SU I U TJEDNIKU »NACIONAL«

Privatna umjesto etičke »lustracije«

Lustracija ima smisla kao moralno čišćenje, a tijekom devedesetih godina propuštena je prilika za to jer nije bilo moguće formulirati propis koji ne bi obuhvatio i Franju Tuđmana, kaže Žarko Puhovski

ZAGREB - Izdavačka pomama za popisima agenata i suradnika tajnih službi bivše države nastavila se objavom liste 1.789 agenata KOS-a u tjedniku »Nacional«, a mišljenja o tome treba li objavljivati takve popise i jesu li pušteni u javnost s posebnim političkim razlogom i dalje su podijeljena.

- Mislim da su ti popisi smisleni samo kao sastavni dio procesa lustracije, odnosno smatram da bi takve dokumente moglo objavljivati samo državno tijelo ovlašteno zakonom. U Hrvatskoj se, pak, događa privatizacija lustracije jer se jedan subjektivan pristup zamjenjuje drugim subjektivnim pristupom. Pritom se zaboravlja da se početkom 90-ih u državnim organima već dogodilo čišćenje, ali na etničkoj osnovi, komentirao je jučer Žarko Puhovski, predsjednik HHO-a, objavu popisa KOS-ovih agenata u »Nacionalu«, dodajući da lustraciju smatra važnom, ali ovakav način za provođenje tog postupka drži zakašnjelim.

Prostor za manipulacije

- Lustracija ima smisla kao moralno čišćenje. Trebala bi se odnositi na one koji bi bili kandidati za javne funkcije, a takvih osoba, koje su nekad djelovale u komunističkim službama, jako je malo. Tijekom devedesetih godina prilika za lustraciju je propuštena jer nije bilo moguće formulirati propis koji ne bi obuhvatio i Franju Tuđmana, rekao je Puhovski, dodavši da iza objavljivanja popisa agenata Udbe i KOS-a vidi prvenstveno cilj nakladnika za prodajom novina.

Predsjednik HND-a Dragutin Lučić smatra pak da objava popisa navodnih agenata otvara vrata mogućim manipulacijama te da se u pozadini objavljivanja dvaju popisa nalazi konkretan politički cilj.

- Naravno da postoji javni interes za takve informacije, ali u ovakvim slučajevima trebalo bi se voditi računa o zaštiti privatnosti i intime ljudi. Objavljivanjem ovakvih lista otvara se mogućnost da se neki ljudi javno diskreditiraju. Takvo što ja osobno ne bih objavio i po meni je objava takvih lista pogreška, rekao je Dragutin Lučić.

Podizanje tiraže

Čelnik novinarskog društva smatra problematičnim već i samo postojanje takvih lista, a njihovom objavom, rekao je, dolazi se do tihog građanskog rata u kojem svatko svakoga sumnjiči za nešto nemoralno.

- Sve je uzelo maha nakon istupa Tomislava Marčinka, ali stvari su tempirane politički. Uvijek netko konkretan mora zapaliti inicijalnu kapislu, kazao je Lučić.

Markica Rebić, bivši čelnik SIS-a, jedne od službi koja je izrađivala rekonstrukciju KOS-ove agenture, misli suprotno.

- Politika se već toliko ofucala da mediji jednostavno vape za nečim novim, a to su izgleda ti popisi suradnika nekadašnjih jugoslavenskih obavještajnih službi. Po logici stvari bit će ih još, ali iza toga ne stoji nikakva politika nego, po mojoj procjeni, isključivo želja novina za povećanjem tiraže, kazao nam je bivši Tuđmanov savjetnik za nacionalnu sigurnost Markica Rebić koji je u vrijeme dok se nalazio na čelu SIS-a sudjelovao u rekonstrukciji KOS-ove obavještajne mreže u Hrvatskoj.

Poput Puhovskog, i Rebić se zalaže za lustraciju, a procijenio je i da se sve parlamentarne stranke zalažu za to, pa je predložio da se u Saboru konsenzusom donese zakon na temelju kojeg bi se ona provela.

S. ABRAMOV, D. CIGLENEČKI

Na popisu i više od stotinu ljudi iz Istre

PULA - Na popisu koji je objavio »Nacional«, iako se i sami pisci pratećeg novinskog članka ograđuju od vjerodostojnosti evidencija navodnih suradnika tajnih službi, nalaze se i imena više od stotinu ljudi uz koja stoji napomena da žive u nekom istarskom gradu ili da su ondje radili, a najčešće se u tom kontekstu spominje Zračna baza Pula. Među njima je i nekoliko imena poznatih istarskoj javnosti, poput Vinka Kneza, Dragana Jovanovića, Branka Kjurka i Marijana Vratovića.

Pulski pročelnik za lokalnu samoupravu Vinko Knez rekao nam je da nikad nije radio u pulskoj Zračnoj bazi i da nema nikakve veze s obavještajnim službama, ali i ukazao na to da je i ime njegova pokojna oca, koji je zaista radio u Zračnoj luci Pula, također bilo Vinko.

- Nikad nisam radio u Zračnoj bazi, čak ni u vojsci nisam bio ondje. Moj pokojni otac Vinko, koji je umro prije gotovo 20 godina, ondje je radio do mirovine, a i brat mi je bio pilot – rekao nam je kratko pročelnik Knez, primjećujući da će popis objavljen u »Nacionalu« vjerojatno stvoriti izvjesne neugodnosti njegovoj obitelji.

Dragan Jovanović, vlasnik dviju trgovina »Feniks«, a javnosti poznatiji kao organizator Biker Days festivala, na vijest o pojavljivanju njegova imena na spornom popisu burno je reagirao:

To je notorna laž! Pravdu ću uz pomoć odvjetnika zatražiti na sudu, a sva sredstva koja dobijem nakon sudskog postupka dat ću u humanitarne svrhe za obitelji bikera koji su nastradali. Te su novine poznate po stvaranju takvih priča i to me uopće ne iznenađuje. Po tom sistemu svatko može doći na neki takav popis, a zaista ne vidim razloga zašto sam baš ja na njemu – veli Jovanović.

Na popisu je i Branko Kjurko, bivši voditelj ureda Ineterpola u Hrvatskoj i bivši zapovjednik istarske Policijske uprave, u zadnje vrijeme poznat kao zastupnik tvrtke Frašker, odnosno ruskih investitora u veliki projekt planiran, ali ne i ostvaren na otoku Frašker kraj Banjola, no njega nismo uspjeli dobiti jer je navodno na putu u inozemstvu.

Isto tako, nedostupan nam je ostao Marijan Vratović, bivši vojni pilot u Puli često prozivan zbog svoje uloge na samom početku rata u Jugoslaviji. Njegov se telefon, naime, ne može dobiti na informacijama budući da je u tajnosti.

D. D.

Na popisu poznati, ali i žrtve »kafanskih priča«

Na »Nacionalovom« popisu agenata nalaze se i neka imena dobro poznata javnosti. Tako su neki navodni agenti i danas visoko u strukturama državne vlasti, neki su bili i ratni heroji, ali najveći broj tih imena odnosi se na manje pozicionirane vojne djelatnike bivše JNA ili HV-a. Na popisu su, primjerice, Mato Arlović, Josip Gucić, Veljko Knežević, Damir Krstičević, Sveto Letica, Tihomir Orešković, pa i iz susjedne BiH Alija Izetbegović, Sefer Halilović, Predrag Naletilić, Smiljko Šagolj…

Lako je moguće da je popis do kojeg je došao tjednik »Nacional« posve autentičan. Popis su sastavile domaće službe u permanentnoj operativnoj akciji »Janjičar« koja je počela 1991. godine. No neke manje važne osobe nije se ni provjeravalo pa je lako moguće da mnogi s tog popisa ni ne znaju da su na njemu. Neki su pak tamo završili i kao žrtve »kafanskih priča«, a neki jer su se i sami time hvalili.

Tko je pustio posljednje popise agenata službe bivše države u javnost, pitanje je koje bi mogao raščistiti Odbor za nacionalnu sigurnost uz pomoć stručnjaka iz Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost. Neki od naših sugovornika vjeruju da je popis pušten iz SIS-a, dok drugi za njegovo curenje krive jednog od bivših šefova SZUP-a. (N. L., G. I.)