Vjesnik: 02. 03. 2006.
Promjene ustava pod američkim pritiskom
»Skrivene zamke« nalaze se u mehanizmima odlučivanja, odnosno navodnom jačanju uloge entiteta. Lideri stranaka iz BiH obvezali su se da će 31. ožujka postići dogovor o ustavnim promjenama
SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika) - Pod sve snažnijim američkim pritiskom, pregovori o promjenama Ustava Bosne i Hercegovine dovedeni su u završnu fazu, a ključni razlog za žurbu je rok do 31. ožujka, do kojega su se lideri stranaka iz BiH obvezali postići dogovor o ustavnim promjenama koje bi trebale osnažiti središnje državne institucije i učiniti BiH spremnijom za uključivanje u euroatlantske integracije.
Spomenuta obveza lidera BiH dana je u studenoem prošle godine pred američkom državnom tajnicom Condoleezzom Rice, za obilježavanja obljetnice Daytonskog sporazuma, pa bi svaki eventualni neuspjeh posve ugrozio kredibilitet političara iz BiH kod američke administracije i europskih saveznika, s očito vrlo ozbiljnim posljedicama.
Ipak, sami bosanskohercegovački političari nisu se ni ovaj put uspjeli dogovoriti tijekom razgovora vođenih proteklih mjeseci, pa je tek snažan angažman američkog veleposlanika u BiH Douglasa McElhaneya pokrenuo pregovore s mrtve točke.
»Ne možemo zauvijek pregovarati o ustavnim promjenama. Vrijeme je da zatvorimo to poglavlje i da ih pretvorimo u amandmane na Ustav tako da narod nekoliko mjeseci nakon izbora ima bolju vlast«, kazao je McElhaney. I u srijedu je veleposlanik McElhaney u svoju rezidenciju pozvao lidere vodećih političkih stranaka iz BiH, najavivši cjelodnevne pregovore i konačno potpisivanje sporazuma o ustavnim promjenama.
Ključno neriješeno pitanje je ostao način izbora predsjednika i dopredsjednika Predsjedništva BiH, na što su goleme primjedbe imali praktično svi važniji predstavnici Hrvata iz BiH, ocjenjujući kako bi sporazum o ustavnim promjenama zapravo mogao postati srpsko-bošnjački dogovor na štetu Hrvata, odnosno ojačati podjelu zemlje na entitete, pri čemu bi pozicija Hrvata kao konstitutivnog naroda bila ugrožena. Ipak, i neke dominantno bošnjačke stranke, prije svega Silajdžićeva Stranka za BiH imaju krupne primjedbe na ustavne reforme i izražavaju strah da su sada ponuđena rješenja još gora od Daytonskih kada je riječ o statusu entiteta. Ima i mišljenja da sve zapravo otvara put ka odcjepljenju Republike Srpske (RS) iz sastava BiH. Ključne točke sporazuma odnose se na to da bi Bosna i Hercegovina, nakon izbora na jesen, trebala dobiti izvorne nadležnosti za obranu, sigurnost, pitanja koja se odnose na ulazak u EU i NATO te predsjednika, premijera i predsjednika parlamenta BiH.
Naizgled je riječ o jačanju državnih institucija, no mnogi upozoravaju da se »skrivene zamke« nalaze u mehanizmima odlučivanja, odnosno navodnom jačanju uloge entiteta. Hrvatske primjedbe formulirao je član državnog Predsjedništva Ivo Miro Jović tijekom ceremonije u utorak kada je dužnost predsjedatelja predao bošnjačkom članu »kolektivnog šefa« države Sulejmanu Tihiću. »Zadani okvir o kozmetičkim promjenama, gdje se inzistira na dogovoru stranaka iz dva naroda je sramotan i po budućnost i uopće opstanak multikulturalne i mutietničke BiH. Jedino donošenje odluka konsenzusom na korist svih konstitutivnih i suverenih naroda i građana na načelima i standardima EU može jamčiti prosperitet ove zemlje«, kazao je Jović, dodavši kako je ustavnim promjenama potrebno ostale razine vlasti prilagoditi ustavnim temeljima tri ravnopravna suverena konstitutivna naroda na čitavom prostoru BiH, a istovremeno cjelokupno uređenje treba biti sukladno uređenju EU.
Alenko Zornija