Učinci primjene novog Ovršnog zakona polako postaju uočljivi. U Zagrebu sa »žešćom« prisilnom naplatom počinje Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo, čime će biti obuhvaćeno oko 15.000 dužnika za pričuvu. Taj se broj zapravo može pomnožiti sa tri, jer su u pitanju kućanstva koja za pričuvu u 2003. i 2004. godini duguju oko 17 milijuna kuna. Tu su i ovrhe za neplaćenu televizijsku pretplatu. Iako to HTV želi prikriti, jasno je da je prema 40.000 dužnika krenula naplata.

Pri donošenju Ovršnog zakona, kao da je nezamijećeno prošla odredba kojom se vjerovnicima prepušta da sami određuju koji će notari provoditi ovrhe za njih. Zato sad velika javna poduzeća, poput HEP-a, Plinare, Čistoće i drugih, sama određuju koji će notari raditi za njih. Premda ni u koga unaprijed ne treba sumnjati, činjenica je da to otvara golem prostor za razne nepravilnosti. Jer, nije preteško zamisliti da neki korumpirani službenik komunalnog poduzeća, kojem su u ruke odjednom pale tisuće ovrha, pokuša nešto ušićariti i za sebe. Dovoljno je postići džentlmenski dogovor s nekim notarom sličnih sklonosti i podijeliti zaradu. Naravno da zakon ne može uređivati moralna pitanja, no trebao bi u startu spriječiti i samu pomisao na korupciju, koje je u nas ionako previše.

Ipak, valja priznati da se nešto pokrenulo, jer je činjenica da se računi moraju podmirivati. Razumljivo je kad plaćanje računa izbjegava netko tko nema ni za kruh, no među neplatišama ima i dobrostojećih građana. Prvima bi kroz socijalne programe trebale pomoći država i lokalna samouprava, a ostale će, valjda, efikasnije ovrhe naučiti da podmirivanje računa mora biti ispred kupnje novih automobila.