Slobodna Dalmacija: 03. 03. 2006.

TRKA ZA STANDARDOM PREDSTAVLJENO ISTRAŽIVANJE O ZADUŽIVANJU KUĆANSTAVA NOVE EUROPE

Hrvati u vrhu po bogatstvu i zaduženosti

IMOVINA hrvatskih kućanstava na razini je 76 posto BDP-a, dok je prosjek Nove Europe 53 posto

ZADUŽENOST naših kućanstava je 36 posto BDP-a, a prosjek za zemlje Nove Europe je samo 14 posto BDP-a

Kućanstva Nove Europe imaju, u usporedbi sa Starom Europom, niži dohodak, financijsku imovinu i dug, ali sličan udio u vlasništvu stambenog fonda, glavni je zaključak istraživanja "Zaduživanje kućanstava u zemljama Nove Europe" u organizaciji banke Unicredito Group, vlasnice Zagrebačke banke, predstavljenog novinarima u četvrtak. Pritom Hrvatska po vrijednosti financijske imovine i po razini zaduženosti stanovništva predvodi tu skupinu zemalja. Financijska imovina hrvatskih kućanstava jednaka je razini od 76 posto BDP-a, odnosno 64 posto, ako se BDP-a korigira za 'sivu ekonomiju'. Prosjek Nove Europe (Rumunjska, Estonija, Bugarska, Letonija, Slovačka, Turska, Poljska, Mađarska, Češka) pak iznosi 53 posto, a eurozone čak 181 posto BDP-a.

Istodobno, zaduženost hrvatskih kućanstava kreće se na razini od 36 posto BDP-a (uz korekciju 30 posto), dok je prosjek za zemlje eurozone 53 posto, a zemlje Nove Europe 14 posto BDP-a. Po oba parametra Hrvatska je na čelu ili pri samom vrhu Nove Europe, odnosno nadomak razvijenih zapadnih zemalja. Konkretno, prema podacima iz 2005., prosječna financijska imovina hrvatskog kućanstva iznosila je 5165 eura (iza Češke i Mađarske, a ispred Poljske i Slovačke), dok se po prosječnom dugu, koji je bio na razini od 2427 eura, nalazi na drugom mjestu, iza Estonije, a ispred Mađarske i Češke.

Inače, tržište kredita stanovništvu Nove Europe pokazuje sličan obrazac razvitka u usporedbi sa Starom Europom, pokazalo je istraživanje, s ukupnim rastom predvođenim stambenim kreditima. Brzi rast kredita ostvaruje se u kontekstu želje kućanstava za brzom konvergencijom prema EU standardu života, povoljnih makroekonomskih uvjeta i poboljšane dostupnosti kreditima. Kućanstva Nove Europe su još uvijek manje zadužena u odnosu na dohodak u usporedbi s Eurozonom, no ubrzani rast kredita i izloženost tečajnom riziku može biti izvor ranjivosti.

Brzi rast stambenih zajmova

U iduće dvije godine analitičari ZABA-e predviđaju jačanje rasta potražnje za stambenim kreditima - u 2006. za 19,8 posto, a u 2007. još 15 posto. Nešto sporiji rast očekuje se kod potrošačkih i nenamjenskih kredita, te dopuštenih prekoračenja po tekućem računu. Zahvaljujući poboljšanju sustava procjene, postotak neurednih kredita tijekom protekle četiri godine smanjio se sa 14 posto na 4,5 posto.