Iako u Hrvatskoj postoje 472 stečajna upravitelja, većinu poslova dobiva njih nekoliko, često od samo jednog suca

Prema odgovoru na zastupničko pitanje haenesovcu Dragutinu Lesaru, rekordnih 29 stečajeva koje je vodio Marinko Paić u Zagrebu nije iznimka, jer u mnogim sudovima suci niz stečajeva dodjeljuju samo jednom stečajnom upravitelju, pa mnogi s liste od čak 472 stečajna upravitelja u Hrvatskoj izostaju s liste dobitnika.

Pa u Trgovačkom sudu u Varaždinu stečajni upravitelj Želimir Uršulin vodi 22 stečaja, a Velimir Slamar 17. U Zadru Frane Zvonimir Negro vodi 12, a Edvin Šimunov 10 stečajeva, u Splitu Anči Bašić ih vodi 12, u Dubrovniku Dragan Josip Knežević 9! Dva puta samo rekao na sastanku s predsjednicima sudova da nije dobro da puno stečajeva vodi jedan upravitelj rekao nam je Borislav Blažević, do jučer predsjednik Visokog trgovačkog suda, te odbio dati na uvid novinarima, a time i javnosti, izvještaj o nadzoru svih trgovačkih sudova.

Bivši predsjednik Blažević ističe da se u pitanju stečajeva zanemaruje uloga vjerovnika, koji mogu smijeniti stečajnog upravitelja. No, u mnogim tvrtkama u stečaju vlasnik je bila država ili pak lokalna jedinica, a vrlo često su država i državne tvrtke i među najvećim vjerovnicima. Kako, dakle, nema privatnog vlasnika, rijetko se može naići na postupanje s pažnjom dobroga gospodara.

U Bjelovaru Marijan Belani ima 8 stečajeva, a 5 mu je dodijelio sudac Tomislav Mrazović. U Splitu Anči Bašić ima 12 stečajeva, a 7 mu je dodijelio sudac Basić, koji je dodijelio i svih 9 stečajeva koje vodi Natalija Mladioneo. U Rijeci je sutkinja Daniela Korlević dodijelila 12 stečajeva jednom stečajnom upravitelju, Andreju Sabliću, 7 Dušanu Crljenku, a 6 Darku Zorcu.

Niz stečajeva naslijedio sam od nekih drugih stečajnih upravitelja, koji su ih vodili godinama, te sam ih u vrlo kratkom roku, za godinu do dvije, završio kaže Paić. Tvrdi i da su njegovi prethodnici često već prodali imovinu tvrtki u stečaju prije nego što je on preuzeo posao. Na pitanje kako uspijeva voditi tako brojne stečajeve te koliko ima zaposlenih kaže da ima dvoje zaposlenih, te da sve uspijeva obaviti jer u tvrtkama u stečaju angažira zaposlene.

Koliko se uspijeva zaraditi na tom poslu? Paić kaže da je lani zaradio bruto 400 tisuća kuna, platio PDV i porez, te tvrdi da mu je neto ostalo 130.000 kuna. U većini stečajeva, tvrdi Paić, nije zaradio ni lipe, jer imovine nije bilo. Demantira i tvrdnje o povezanosti s poduzetnikom Žužićem, koji se, kaže, samo javio na javne natječaje ili na dražbu kad je prodavana imovina tvrtki u stečaju.

Upravo se privodi kraju stečaj nekad vrlo uspješne zagrebačke Geotehnike. Na tom je stečaju Marinko Paić, što i sam kaže, zaradio 303.000 kuna neto, koliko po zakonu najviše i može na jednom stečaju. Među nepodmirenim potraživanjima Geotehnike je i 15 milijuna dolara za poslove u Sudanu te 10 do 11 milijuna dolara za poslove u Iraku! Tko će to naplatiti kad stečaj završi? Bi li bivši radnici mogli dobiti otpremnine iz tog novca?