Jutarnji list: 16. 03. 2006.
Europski parlament: Stop širenju EU
Pišu: A. Palokaj, S. Simić
STRASBOURG - Predsjednik vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta Elmar Brok danas je na plenarnoj sjednici Parlamenta predstavio strategiju proširenja Europske Unije o kojoj bi se trebalo glasati danas. I prije rasprave Brok je novinarima rekao da su daljnje proširenje EU i Europski ustav nužno povezani.
- Neuspjehom usvajanja Europskog ustava do ovog trenutka moramo prihvatiti činjenicu da Europska Unija nije u stanju provesti daljnje proširenje.
Zaboravlja se da je Ustavni sporazum bio predviđen da bi profunkcionirala sadašnja proširena Unija. To znači da smo trenutno u zaostatku razvitka Europske Unije i proširenja na 25 zemalja članica - naglasio je Brok.
Tvrdi da nije ozbiljno govoriti o daljnjem proširenju sve dok se ne provede produbljenje Unije i reforma institucija, kako bi se izbjegla opasnost da projekt Europske Unije u cijelost na kraju ne propadne jer “trenutno Unija ne može povećati svoje kapacitete primanja novih članica”.
Tzv. međustatus
Svim zemljama koje nemaju perspektivu članstva europarlamentarci žele ponuditi “tijesne multilateralne odnose”, odnosno dogovor o područjima suradnje gdje bi imali jednaka prava i obveze kao i članice, ali ne bi imali pravo glasa i odlučivanja.
Prema nacrtu Europskog parlamenta, Hrvatska, Turska i Makedonija, zemlje koje već imaju kandidatski status i kojima je Unija obećala članstvo, najprije bi se trebale zadovoljiti “međustatusom”.
Brok poručuje kako nije pošteno da se zemljama regije otvara perspektiva članstva, ali nakon toga se 10 godina ništa ne događa.
- Europski parlament ima pozitivno mišljenje o proširenju, ali u različitim izvještajima o politici europskog susjedstva ukazali su na povezanost proširenja i Europskog ustava - rekao je Brok.
Na zadnjem sastanku ministara vanjskih polsova EU i kolega iz zapadnog Balkana naglašeno je kako je “konačni cilj članstvo tih država u EU” ali i dodali da će uvjet biti i “apsorpcijska moć same Euroske Unije”.
Predstavnici EU institucija u Bruxellesu pokušavaju ostaviti dojam da tu nema “ničeg novog” jer su apsorpcijske sposobnosti i prije spominjane, ali se mnogi predstavnici država kandidata i onih koje su ”potencijalni kandidati” pribojavaju da će ovo prouzročiti kašnjenje u procesu njihove integracije u EU.
Za članstvo Balkana u EU
Povjerenik za proširenje Olli Rehn zastupnicima je rekao da Komisija neće odustati od obveza koje je preuzela za zapadni Balkan, a ministrica vanjskih poslova Ursula Plassnik kaže kako u podršci tamošnjim državama da dostignu EU standarde “treba biti jasno kako će se ići korak po korak i da će se za svako, pa i najosjetljivije pitanje tražiti specifično rješenje” te da se porukom ohrabrenja zapadnom Balkanu i “građanima EU poručuje kako je moguće naći rješenja u najtežim problemima.”
- Ne možemo samo od njih tražiti da naprave svoju zadaću - rekla je Plassnik. - I Europa mora napraviti svoju.
Hannes Swoboda je uime europskih socijalista upozorio da se pitanje apsorpcijske sposobnosti i financija EU “ne može koristiti protiv izgleda zemalja koje žele članstvo” i zatražio je da se zemlje zapadnog Balkana “vrate u Europu”.
- Velike svjetske sile koriste te zemlje kao svoje nogometne lopte, moramo ih vratiti natrag u Europu i ne smijemo gurati zapadni Balkan od sebe. Mi ustajemo za članstvo zapadnog Balkana u EU - zaključio je Swoboda obraćajući se izravno Plassnik. Izvještaj Europarlamenta odgovor je na strategiju proširenja koju je Europska komisija objavila prošle godine.