Glas Istre: 16. 03. 2006.

HRVATSKI SABOR O PRERASPODJELI POREZA

Županijski sustav pred raspadom

Predstavnici oporbenih klubova ocijenili su da će prava decentralizacija i jačanje lokalne samouprave uslijediti tek kada se povećaju ukupni javni prihodi za županije, gradove i općine

ZAGREB - Saborska oporba podržala je jučer HNS-ove zakonske izmjene koje, predloženom preraspodjelom prihoda od poreza na dobit i dohodak, idu u cilju fiskalne decentralizacije, dok se HDZ priklonio stavu Vlade koja te prijedloge ocjenjuje nedorečenima i neprovedivima. Oporba je suglasna da Hrvatska što prije mora provesti opću decentralizaciju, pa i fiskalnu, a HNS-ov prijedlog da prihodi od poreza na dohodak u cijelosti pripadnu lokalnoj samoupravi drže tek prvim korakom ka tom cilju. No, predstavnici oporbenih klubova ocijenili su da će prava decentralizacija i jačanje lokalne samouprave uslijediti tek kada se povećaju ukupni javni prihodi za županije, gradove i općine.

Damir Kajin (IDS) tako drži da bi stvarna reforma lokalne samouprave bila kada bi se dva od 22 posto PDV-a prepustilo županijama, a njihov udio u ukupnim javnih prihodima s 2,5 milijardi kuna povećao na barem pet milijardi.

»Ako ne želi da joj se raspadne sustav županija, Hrvatska mora krenuti tim putem«, rekao je Kajin, prozvavši i aktualnu i bivšu vlast da se ne usudi reformirati sustav lokalne samouprave, da jedna vlast samo ukida reforme one druge i tako paralizira društvo. »To me podsjeća na onu narodnu - puno babica, kilavo dijete«, ocijenio je. Željko Pavlic se u ime Kluba regionalnih stranaka također zauzeo da se HNS-ovi prijedlozi izmjena Zakona o porezu na dobit i Zakona o financiranju lokalne samouprave upute u drugo čitanje, ali i dodao da će lokalne jedinice biti samostalne u odlučivanju tek kada se preraspodjela prihoda bude obavljala u omjeru 60:40 u korist države. Sličnog je stava i Zvonimir Mršić (SDP), koji smatra da lokalna samouprava, da bi stvarno ojačala, mora sudjelovati s 25 do 30 posto u ukupnim javnim prihodima, a ne, kao sada, s tek nešto više od deset posto.

Nevenka Majdenić (HDZ), pak, HNS-ove prijedloge drži nedorečenima jer, kako je rekla, fiskalnu decentralizaciju predviđaju samo na prihode, ne i rashode, što je, tvrdi, financijski neodrživo. Upozorila je da bi prihvaćanje tih prijedloga značilo i više od 400 milijuna kuna manje u državnom proračunu, a za oko 150 milijuna kuna bile bi zakinuta područja od posebne skrbi, brdsko-planinska područja i otoci, te ostale slabije razvijene lokalne jedinice. »Manje razvijene lokalne jedinice ovim bi zakonima bile stavljene u neravnopravan položaj«, kazala je Majdenić, napominjući da HDZ nije protiv decentralizacije, već se zalaže da se tom procesu pristupi studioznije, sagledavajući sve posljedice.

D. CIGLENEČKI