Vjesnik: 16. 03. 2006.

Ili plaćanje kazne ili ovrha

Zbog zamršenog prekršajnog postupka mnoga su rješenja pala u zastaru pa je od izrečenih kazni naplaćeno samo desetak posto

Prošle je godine od oko 33 milijuna kuna, koliko su iznosile prekršajne kazne, naplaćeno samo nešto više od tri milijuna, ili 9,8 posto. Razloga je tome više, od pogrešne adrese prekršitelja, nemogućnosti naplate kazne, izbjegavanja prekršitelja da im kazna, odnosno nalog za plaćanje, bude uručen, prigovora, ali i zamršenog prekršajnog postupka, zbog čega mnoga rješenja padnu u zastaru nakon dvije godine. Naime, kad policajac utvrdi prekršaj u, na primjer, prometu, napiše mandatnu, tj. novčanu kaznu koju prekršitelj može platiti na mjestu događaja ili u roku osam dana. Ako se kazna ne plati u roku osam dana, slučaj ide prekršajnom sucu koji podnosi prekršajni nalog i šalje ga na adresu prekršitelja. Tada u roku osam dana građani mogu uložiti prigovor, nakon čega se kreće u proceduru, odnosno u prekršajni postupak. Nakon toga sudac donosi rješenje. No, građani se i na tu odluku suda mogu žaliti pa prekršajni sud donosi novo rješenje. Nije li stranka zadovoljna ni tim rješenjem, ima pravo na još jednu žalbu, te sudac prekršajnog suda predaje slučaj Visokom prekršajnom sudu, čija je odluka pravomoćna.

Postupak je dugotrajan, nerijetko i preskup u odnosu na kaznu (primjerice 300 kuna za nekorištenje pojasa), a ako se uzme u obzir da tijekom postupka građani često izbjegavaju primiti kuvertu od prekršajnog suda, te da se žale na postupanje službenika i na neutvrđeno činjenično stanje, naplata kazne je otežana, a niz slučajeva koji završe na Visokom prekršajnom sudu ode u zastaru.

Dugotrajan je postupak i u slučaju naloga koje policajac napiše na mjestu utvrđivanja prekršaja, a za koje nije predviđena novčana kazna, nego se podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. To dovodi slučaj do prekršajnog suca i dugotrajne prekršajne procedure.

Kako nam je objasnio voditelj Odsjeka za metodologiju rada i sigurnosti cestovnog prometa Ante Matić, zbog pojednostavljenja postupka radna skupina sastavlja novi tekst zakona o prekršajima koji će predati ministrici pravosuđa Ani Lovrin. Ministrica će ga na sjednici Vlade predati kolegama da bi se očitovali o njemu, a nakon toga će prijedlog zakona otići u saborsku proceduru na čitanje.

Pomoćnik ministrice pravosuđa u Upravi za kazneno pravo Velimir Čolović potvrdio je da radna skupina u Ministarstvu pravosuđa radi na nacrtu novog zakona o prekršajima, zbog čega je o materijalno-pravnim odredbama još teško govoriti. No, ne isključuje odrednice koje nam je rekao voditelj Matić.

Novim bi se zakonom ubrzao i pojednostavio prekršajni postupak tako da se na svaki postupak ne bi sazivale rasprave, da se ne dokazuje ponovo ono što je već utvrdila policija na mjestu događaja, te da se na raspravu - ako je sazvana - ne poziva policajac koji je utvrdio prekršaj. Također bi se reguliralo da je odluka prekršajnog suda, odmah ili nakon žalbenog postupka, pravomoćna, što znači da se spis ne bi slao na Visoki prekršajni sud.

Nakon pravomoćnosti odluke prekršajnog ili zasad još i Visokog prekršajnog suda, rješenje kojim je prekršitelj dužan platiti kaznu prosljeđuje se Poreznoj upravi u Ministarstvu financija, koja uplatnicu za plaćanje kazne šalje osobi koja je počinila prekršaj. U slučaju da prekršitelj u zakonskom roku ne plati kaznu, pokreće se ovrha.

Mladen Bokulić