To što je prijedlog za svojevrsnu rehabilitaciju pripadnika tajne političke policije iz vremena komunističke vladavine došao baš od Sredoja Novića nije slučajnost. Aktualni direktor SIPA-e značajan dio svoje "profesionalne karijere" proveo je upravo u Udbi. On u tome ne vidi ništa sporno i jedan je od rijetkih bivših pripadnika te službe koji to ne pokušava sakriti od javnosti.

Prođe li Novićev prijedlog, Bosna i Hercegovina bit će prva postkomunistička zemlja koja je nagradila pripadnike tajne policije odgovorne za brojne egzekucije i zatvaranja političkih neistomišljenika komunističkog jugoslavenskog režima. Osim nekoliko individualnih pokušaja istražitelja-amatera, u BiH do danas nije precizno utvrđeno koji su pripadnici i šefovi Udbe odgovorni za zločine koji su se događali u bivšem sustavu i državi. O lustraciji kao cjelovitom procesu ne može se ni govoriti.

Kakve se sve igre igraju oko procesa dodjele činova u policijsko-sigurnosnom sustavu BiH svjedoči i podatak da je prije prijedloga o rehabilitaciji udbaša postojao i pokušaj da se bilo kakvo radno iskustvo, a ne samo policijsko, odredi kao uvjet za dobivanje policijskog čina. Taj pokušaj, koji bi u praksi rezultirao time da strojari ili filozofi upravljaju policijskim službama, spriječen je zahvaljujući intervenciji Ureda Visokog predstavnika.