STANDARD Zbog pada udjela potrošačkih kredita stambeni krediti u središtu najveće borbe banaka

Hypo banka spustila je kamatnu stopu na stambene kredite na 3,88 posto, odnosno na 4,06 posto uključe li se u cijenu kredita svi dodatni troškovi njegova odobravanja. Kamate su akcijske, odnose se na švicarske franke i bit će na snazi idućih pola godine.

Spomenuta će se kamatna stopa zadržati do proljeća 2007. godine, nakon čega će je uskladiti s vrijedećim kamatama kredita za mlade (sad je ona 4,78 za kredite bez depozita, odnosno 4,60 za klijente banke). Kamata koju nudi Hypo trenutačno je najniža na tržištu i s njom ta banka potvrđuje da će se i u ovoj godini najveći rat na tržištu kredita voditi oko stambenih kredita. Korisnici ostalih paketa izgubili su dah jer podaci kažu da potrošački krediti rastu 16 posto, a stambeni oko 30 posto godišnje.

Hypo banka se odlučila na smanjenje kamata u okruženju koje ne ide na ruku daljnjem rezanju cijene novca, već se, dapače, očekuje i špekulira povećanjem kamatnih stopa. Hrvatska narodna banka poduzela je na domaćem tržištu niz poteza kako bi prisilila poslovne banke da uspore svoju kreditnu aktivnost i prestanu pumpati potrošnju stanovništva. No, to se nije dogodilo ni u siječnju ove godine, kad su krediti banaka ponovno porasli za 1,5 milijardi kuna, a krediti građana dogurali na 80 milijardi kuna. Loši vjetrovi za dužnike pušu i sa zapada, jer se već nekoliko mjeseci postupno povećava cijena novca u EU.

Kupci stanova tako proživljavaju nesvakidašnji paradoks, cijena stanova nikad nije bila viša, ali zato i cijena stambenih kredita nikad nije bila povoljnija, pa jedno potiče drugo. Građani koji su prije desetak godina uzimali stambene kredite po 9 posto kamata godišnje plaćali su upola manju cijenu stambenih kvadrata. Proteklih se pet godina kamatna stopa na stambene kredite prepolovila sa prosječnih 7,5 na 5 posto, s tim što su najveći prilog tome padu dali švicarski franci jer su krediti u francima od 1,5 do 2 posto niži nego krediti u eurima.

Preneseno na brojke, to znači da je otplata kredita od 50 tisuća eura vezana uz švicarske franke mjesečno jeftinija oko 500 kuna. Na 20 godina razlika je oko 100 tisuća kuna, dakako, uz uvjet da ne dođe do promjena u odnosima valuta. Tržište stambenih kredita najpropulzivnije je tržište kredita u nas, tek se sporadično kamate na kredite za automobile spuštaju ispod 8 posto, dok su kamate na minuse na tekućim računima visokih 13 posto. Stručnjaci smatraju da Hypo banka neće biti osamljena jer druge banke neće pustiti da klijenti odu od njih. U siječnju 2006. stambeni su krediti zauzimali dvije trećine svih kredita stanovništvu. "Pratit ćemo što se događa i prilagoditi svim događajima na tržištu", jučerašnja je reakcija vodećih banaka.

Tko je 2001. godine uzeo 50 tisuća eura stambenoga kredita, do danas je, uz prosječnu kamatnu stopu od 6,3 posto, otplatio 20 tisuća eura. Isti taj kredit bio bi pet tisuća eura jeftiniji da je kojim slučajem odobren uz kamatnu stopu od 5 posto, kolika je sada, prema podacima HNB-a, prosječna stopa kamata na te kredite. Najniži su na tržištu krediti za mlade i krediti u francima – do 4,50 – dok su krediti u eurima oko 6 posto. Banke bi mogle spuštati kamate ispod 4 posto samo ako se odreknu dobiti. Lani su banke ostvarile 4 milijarde kuna dobiti, a zarada na kamatama od stambenih kredita bila je milijardu i pol kuna.