RIJEKA - S jučerašnjeg sastanka Stipe Mesića, Ive Sanadera i Vladimira Šeksa u Vladinu proceduru upućen je prijedlog zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu, čime će Hrvatska konačno, nakon višemjesečnog iščekivanja, dobiti novi zakon o tajnim službama. Novi zakon bio je jedna od točaka Akcijskog plana, a sačinio ga je tim na čelu s ravnateljem Protuobavještajne agencije Tomislavom Karamarkom.

Iako je zakon bio gotov još prije tri mjeseca, Mesić i Sanader, koji supotpisom odlučuju o čelnicima obavještajnih agencija, navodno se nisu mogli dogovoriti o ravnatelju buduće objedinjene agencije s golemom moći. Dosadašnji ravnatelj POA-e Tomislav Karamarko, koji kao da je novi zakon pisao po sebi, odjednom je postao neprihvatljiv i na Pantovčaku, ali i u Banskim dvorima. Novi zakon, naime, zahtijeva novu kadrovsku rošadu u obavještajnoj zajednici.

Ivica Račan svoju potporu novom zakonu uvjetuje mjestom šefa saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost za oporbu, što je prihvaćeno. No to i nije osobit ustupak jer će većinu u odboru i dalje imati vladajuća koalicija. Kod drugog Račanovog zahtjeva, za veće ovlasti Vijeća za građanski nadzor, međutim, nema popuštanja. Ovlasti Vijeća čak su i smanjene, pa će po novom ono postati neka vrst posrednika između onoga tko ima pritužbi na rad tajnih službi i samih službi, dok neće smjeti samostalno ulaziti u službe i obavljati nadzor.

- To je besmisleno, komentirao nam je bivši ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost Šime Lučin. On se načelno slaže sa spajanjem službi, no smatra da bi upravo zbog takve velike koncentracije moći, pri čemu će postojati vrhovno tijelo koje će imati monopol na sve informacije, važan građanski nadzor nad sigurnosno-obavještajnim aparatom. »Unatoč svim nedostacima, građansko vijeće je opravdalo svoje postojanje«, napomenuo je Lučin. Stoga, dodaje, nema smisla kompenzacija koja bi oporbi dala čelno mjesto saborskog odbora, a građanskom vijeću oduzela ovlasti.

D. ROMAC

- zakon predviđa dvije službe, civilnu i vojnu; - oporba dobiva mjesto predsjednika saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost; - smanjuju se ovlasti Vijeća za građanski nadzor; - o prisluškivanju građana odlučuju tri suca Vrhovnog suda; - ponovno se uvodi ukinuti UNS u vidu Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, čime će se vratiti tijelo za nadzor tajnih službi unutar sustava obavještajne zajednice; - osniva se operativno-tehnički centar za nadzor telekomunikacija, koji će se baviti prisluškivanjem