Ujedinile bi se Protuobavještajna i Obavještajna agencija, a zadržala bi se Vojno obavještajna agencija

To je samo jedna od novina koje se predviđaju u paketu zakona na kojem je nekoliko mjeseci radila ekipa stručnjaka na čelu s ravnateljem POA-e Tomislavom Karamarkom, a koji uključuje zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu, o informacijskoj sigurnosti, te zakon o zaštiti tajnih podataka. O tome su se u ponedjeljak usuglasili i predsjednici države, Vlade i Sabora.

U javnosti se proteklih mjeseci nagađalo o tome da bi po novome ministar unutarnjih poslova dobio mnogo veće ovlasti nad tajnim službama, čak da bi u njegovoj nadležnosti bilo i odobrenje o prisluškivanju. Novi zakon, međutim, to ne predviđa, nego bi odobrenje o prisluškivanju davala tri suca Vrhovnoga suda.

»Treba još dobro razmisliti o tome, kako se ne bi dogodilo da UNS postane ono što je bio u prošlosti. Njegove bi ovlasti kao operativnog tijela, ako to ostane u prijedlogu zakona, trebalo striktno precizirati«, kaže Markov, kojem ipak najviše smeta navodno smanjenje uloge Vijeća za civilni nadzor tajnih službi. »Umjesto da mu pozicija jača i da dobije veće ovlasti, namjenjuje mu se uloga fikusa. Bojim se da prijedlog o tome da Vijeće više neće moći izravno nadzirati rad POA-e niti njezine prostorije vodi njegovu ukidanju«, zaključuje Markov.

Ne manje važnim smatra i prijedlog da predsjednik Odbora kojem je on danas na čelu ubuduće bude iz oporbenih redova. »To itekako govori o današnjoj HDZ-ovoj vlasti. A činjenica da bivša vlast na čelu s Račanovim SDP-om nije dopustila tada oporbenom HDZ-u ni da ima potpredsjednika tog odbora, nego su i predsjednik i potpredsjednik bili iz vladajuće koalicije - mnogo govori o njima«, naglašava Jarnjak.

Što se tiče povratka UNS-a, kaže da je iznimno bitan stručni nadzor tajnih službi. »UNS bi imao zadaću stručnog nadzora, dok bi parlamentarni nadzor te kontrola zakonitosti postupanja i dalje bili u nadležnosti Odbora za unutarnju politiku«. Jarnjak odbacuje oporbene primjedbe o opasnosti da se ponove neka loša iskustva s UNS-om. »Koja loša iskustva? Pa, UNS nikad nije imao operativnu ulogu. Druga je stvar što je unutar UNS-a ustrojbena jedinica bio HIF. UNS će se baviti stručnim nadzorom i analitikom, a protiv toga valjda nije nitko«, ističe Jarnjak.

»Mislim da takav oblik nadzora nad tajnim službama nema ni jedan parlament zemalja EU-a. Uglavnom je to zadaća parlamentarnog odbora, a ne nekog posebnog vijeća«, kaže Jarnjak, napominjući da stručni nadzor mora obavljati tijelo koje je za to i osposobljeno. Podsjećajući na to da je Vijeće dosad postupalo po žalbama, napominje da je nerijetko dolazilo i do paradoksalnih situacija. Pojedini zaposlenici u sigurnosnim službama, naime, žalili su se Vijeću zbog problema iz radnih odnosa. »Time se stvara posebna kategorija ljudi u odnosu na sve druge zaposlenike koji su u sustavu državne uprave, a koji se zbog problema iz radnih odnosa obraćaju Upravnom sudu. Zato ulogu Vijeća treba čvršće definirati, a ne da se ono bavi i takvim stvarima«, zaključuje Jarnjak.