Večernji list: 23. 03. 2006.

SUKOBI Odgoda prepuštanja čelnog mjesta u Odboru za nacionalnu sigurnost oporbi izazvala žestoke reakcije

HDZ bi monopol nad tajnim službama

Autor: Deana KNEŽEVIĆ, Mladenka ŠARIĆ

Iako predstavljen kao iskorak u modernizaciji tajnih službi, novi Zakon o sigurnosno-obavještajnoj službi u opozicijskim redovima nije doživljen na taj način. Uključivanje oporbe u nadzor nad tajnim službama prema Vladinom prijedlogu bi se naime ostvarilo tek nakon idućih parlamentarnih izbora. Jedini članak iz predloženog zakona kojega se primjena odgađa do konstituiranja idućeg saziva Sabora je onaj u kojem se kaže da radom parlamentarnog Odbora za nacionalnu sigurnost predsjeda zastupnik iz redova najzastupljenije oporbene stranke.

Teško u Saboru?

Zakon ide prema tome da se dodatno profesionalizira postojeći obavještajni sustav, spajanjem dviju civilnih obavještajnih službi (Obavještajne i Protuobavještajne agencije u jednu), te širenjem ovlasti Vojno-sigurnosne obavještajne agencije na inozemstvo. No postoji bojazan i da će civilni nadzor biti oslabljen. Kako je jučer na sjednici Vlade obrazložio ravnatelj Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost Ladislav Pivčević, Vijeće za civilni nadzor nadziralo bi rad tajnih službi samo na zahtjev građana.

Novost je i to da bi ravnatelj tajne službe mogao primijeniti mjeru prisluškivanja i bez odobrenja Vrhovnog suda ako ima razloga za žurnost, ali bi o tome morao izdati pisani nalog s uputama, a unutar 24 sata o tome obavijestiti suca Vrhovnog suda. Ako ovlašteni sudac iduća 24 sata ne odobri mjeru, prisluškivanje mora prestati.

Sudeći prema prvim reakcijama zastupnika, neka će od tih rješenja teško proći u parlamentu. Odgodu rotacije na čelu Odbora za unutarnju politiku oporbeni članovi drže opasnim pokušajem HDZ-a da osvoji monopol u kontroliranju tajnih službi.

Kad se Vijeću za građanski nadzor smanjuju ovlasti, nužno je jačati parlamentarni nadzor tako što će na čelu Odbora biti oporbeni član, smatraju. U suprotnom moć ostaje u rukama HDZ-a, tvrde, dodajući da predsjednik utječe na dinamiku rada Odbora, potiče ili koči istrage. Za ilustraciju opisuju kako Odbor vodi Ivan Jarnjak.

Rotacija za mandata

– Jarnjak je izuzetno iskusan u tom poslu, pa je uspio potpuno eutanazirati rad Odbora. Mi se bavimo minornim stvarima, dok se istragama sumnjivih slučajeva u radu službi uopće ne bavimo. Odradili smo samo slučaj Puljiz, i to zato što su nas pritiskali mediji – kaže Ferenčak. Pero Kovačević iz HSP-a drži da HDZ prodaje maglu jer inače ne bi odgađao rotaciju. I on proziva Jarnjaka da stopira pravi rad.

Kovačević kaže da je tražio rasvjetljavanje svake afere objavljene u medijima, pa i o pokušaju atentata na premijera, ali ništa nije pokrenuto. U slučaju Turek, kaže, zamalo su utvrdili tko je dokumente o praćenju haaških istražitelja dao medijima, ali je i to zaustavljeno. Jarnjakov mogući nasljednik Šime Lučin kaže i da je moguće da prije predaje čelnog mjesta oporbi žele napraviti čišćenje kako se ne bi vidjelo što su službe radile za potrebe HDZ-a. Damir Kajin iz IDS-a ima drugu teoriju o odgodi.

Smatra da je Sanader tu odredbu ubacio u zakon kako bi mogao trgovati s oporbom. Premijer će, smatra Kajin, htjeti da zakon bude prihvaćen konsenzusom, pa će kao zalog za to ponuditi povlačenje te odredbe. Kajin smatra da će do rotacije doći prije kraja ovog mandata.

Centar za prisluškivanje

“Kad bude prihvaćen novi zakon, obavještajna će služba imati poseban centar preko kojega će moći prisluškivati građane. Bilo bi neodgovorno prema građanima da nad centrom koji može ugroziti njihova prava ne bude odgovarajućeg nadzora”, kaže Ferenčak. Kovačević, pak, upozorava da se tajnim agentima ne smiju dati ovlasti policije jer bi se time uskrsnula praksa Udbe.