Tako glasi ocjena NATO-ovih dužnosnika u bruxelleskom sjedištu, koji na skoro članstvo Hrvatske u Savezu gledaju vrlo optimistično. Hrvatska mora, naglašavaju, odraditi svoj dio posla, nastaviti s provedbom potrebnih reformi i provesti agresivnu kampanju objašnjavanja hrvatskim građanima što donosi članstvo.

To je i politička poruka najsnažnije i najutjecajnije NATO-ove članice - SAD-a, čija je veleposlanica akreditirana pri NATO-u, Victoria Nuland, službenom Zagrebu poslala također važnu političku poruku. Veleposlanica Nuland, diplomatkinja čiji utjecaj i realna politička snaga nadilazi njezinu funkciju, došla je nedavno u Zagreb u sklopu posjeta trima zemljama kandidatkinjama za članstvo u NATO-u: Hrvatskoj, Albaniji i Makedoniji. Taj posjet bila ja jasna politička poruka kako SAD računa na nastavak proširenja NATO-a, i to na tri spomenute zemlje, ali pod uvjetom da ispune potrebne kriterije. Iako SAD priželjkuje da svaka zemlja s kojom ima bilo kakve odnose potpiše sporazum o neizručenju američkih građana Međunarodnom kaznenom sudu, izostanak hrvatskog potpisa neće spriječiti hrvatsku na putu prema punopravnom članstvu, a niti izostanak hrvatskih vojnika u Iraku. SAD od Hrvatske, kao napokon i sam NATO, očekuje vjerodostojan angažman u mirovnim operacijama.

Ulazak u NATO različit je od ulaska u EU, iako obje organizacije dijele iste vrijednosti - predanost demokratskim načelima, vladavini prava, poštivanju prava manjina te tržišnoj ekonomiji. U bruxelleskom sjedištu NATO-a s velikom će se pozornosti pratiti javna kampanja. Ona bi trebala javnosti objasniti kako NATO nije relikt hladnoga rata, nego sustav vrijednosti i organizacija koja se transformira kako bi preuzela tešku zadaću brige o globalnoj sigurnosti.

»Hrvatska ima jaku poziciju«, izjavila je za svojeg posjeta veleposlanica Nuland, misleći na razinu provedenih reformi i spremnosti za ulaza u punopravno članstvo. No, kampanja informiranja javnosti došla je u prvi plan; NATO-ove članice nemaju nikakve namjere u svoje članstvo primati one čiji građani nisu uvjereni da je članstvo za njih dobra stvar. Budući da je unutar Saveza postignut neslužbeni dogovor o tome da prvo treba provesti unutarnje reforme, o čemu će se odlučivati na NATO-ovu summitu u Rigi krajem ove godine, prvu sljedeću šansu za pozivnicu Hrvatska će dobiti najvjerojatnije 2008., kada se ponovo planira summit proširenja.

Dotad Hrvatska mora nastaviti provoditi obrambene reforme, biti aktivna u regiji, te provesti reforme koje od nje traži i EU - riješiti stanje u pravosuđu i uhvatiti se u koštac s korupcijom.

Jurica Körbler, Bruno Lopandić