AFERA Šepić Ivica Crnić kao odvjetnik iskoristio utjecaj svoga oca, tada predsjednika Ustavnog suda

Koliku težinu imaju tvrdnje Nenada Šepića, suca Visokog trgovačkog suda, da je Ivica Crnić iskoristio utjecaj svoga oca, dugogodišnjeg predsjednika Ustavnog suda Jadranka Crnića? Naime, istoga dana kad je Ivica Crnić, kao odvjetnik kojeg je angažirala Zagrebačka banka, od Ustavnog suda tražio odgodu ovrhe nad bankom, Vijeće petorice toga suda donosi takvu odluku. Naime, Crnić je 23. svibnja 2000. napisao ustavnu tužbu i prijedlog da se odgodi ovrha. Istoga dana Ustavni sud usvaja prijedlog da se odgodi ovrha, a odluku o samoj ustavnoj tužbi donosi nakon pola godine, u prosincu 2000. godine. Ukazuje li to na korištenje privilegija što je u tom sudu dugi niz godina prije toga predsjednik bio odvjetnikov otac, Jadranko Crnić? Prema riječima dopredsjednice Ustavnog suda Jasne Omejec, tako hitna odluka nije česta, ali nije ni neuobičajena.

Ponekad smo slali odluke o odgodi ovrhe čak i faksom kako bi što prije stigle, ako su, primjerice, bile u pitanju deložacije kaže Omejec, te objašnjava da postoje situacije kad se donošenjem takve privremene mjere moraju spriječiti nepopravljive posljedice. To se, naravno, čini u slučajevima kad sudac izvjestitelj ocijeni da i ustavna tužba uz koju je vezan prijedlog za odgodu ovrhe ima izgleda biti usvojena. Tako je bilo i u slučaju Zagrebačke banke, čiju je ustavnu tužbu u prosincu Ustavni sud i usvojio.

Valja reći i da je Jadranko Crnić sa suda otišao u prosincu 1999., no u sudu su ostali neki suci i iz sastava iz vremena kad je on bio predsjednik, među njima i Velimir Belajec, koji je bio na čelu Vijeća petorice koje je odlučivalo i o odgodi ovrhe i o ustavnoj tužbi. Jadranko Crnić, bivši predsjednik Ustavnog suda, izjavio je da ni na koji način nije utjecao na predmete u kojima je odvjetnik bio njegov sin. U pravnim krugovima, međutim, kažu da bi bilo mnogo bolje da se sin nije pojavljivao kao zastupnik stranaka pred Ustavnim sudom.

Ivica Crnić kaže da na podmetanja ne želi odgovarati, komentirajući kako je očito Nenad Šepić u velikoj panici, te da sve o njemu kaže podatak da je kao član sudačkog vijeća sudjelovao u glasovanju o vlastitoj kandidaturi za predsjednika suda. Ustavni sud hitno je odlučivao, jer je bila riječ o hitnom predmetu, o tome da se zaustavi ovrha kaže Ivica Crnić, danas sudac Vrhovnoga suda. U kasnijoj odluci Ustavnog suda navode se porazne ocjene po rad trgovačkih sudova tu je i Visoki trgovački sud i Nenad Šepić, te se ocjenjuje da se sud nije jasno i argumentirano opredijelio o navodima jedne stranke, Zagrebačke banke, da nije poštovao načelo kontradiktornosti, što bi značilo da banka nije ni saslušana, bez ocjene je prihvaćen nalaz vještaka. Ustavni je sud odluke Visokog trgovačkog suda ukinuo, no Zaba je na kraju spor ponovno izgubila i morala isplatiti 169 milijuna kuna, najveću ovrhu zabilježenu u Hrvatskoj.

Nagradu za ekonomiju i pravo mogao bi dobiti onaj tko bi danas uspio raspetljati slučaj najveće ovrhe u Hrvatskoj, kad je na kraju prije nešto više od dvije godine, Zagrebačka banka morala isplatiti 169 milijuna kuna. No, na kraju je ipak isplaćena pozamašna svota, ali taj novac više nije dobio dioničar Zabe Tekstil-eksport-import, nego tvrtke njegova bivšeg direktora Andrije Kovačevića Retag.