HSS, u kojem je u vrijeme Zlatka Tomčića bila na snazi zabrana koaliranja s HDZ-om, sve se više približava vladajućoj stranci, što otvoreno priznanje i HSS-ov predsjednik Josip Friščić. Kolike su se promjene dogodile u odnosima dviju stranaka ne govore samo izjave njihovih čelnika, nego i činjenica da je Vlada dala potporu HSS-ovom prijedlogu za osnutak Hrvatske poljoprivredne komore. Prijedlog je dobio podršku Sabora u prvom čitanju, a konačnu će verziju zakona Vlada i HSS izraditi zajednički. HSS računa i na HDZ-ovu pomoć u dobivanju statusa pridruženog člana u Europskoj pučkoj stranci, koji je HDZ dobio još 2003.

Na nastavak suradnje s HDZ-om računa i HSLS, kojem nakon ujedinjenja s LS-om raste rejting u anketama, kao i njegovoj predsjednici Đurđi Adlešić. Nastavi li se taj trend, stranka bi na izborima mogla osvojiti više od tri zastupnička mjesta i postati jezičac na vagi pri formiranju vlade. Slične ambicije ima i HSP koji dosad jedini nije participirao u vlasti. Kao stranci desne orijentacije, pravašima kao jedini koalicijski partner ostaje HDZ, s kojim je već u koaliciji u nekoliko županija.

SDP se našao u nezavidnoj poziciji jer mu za eventualne koalicije, uz regionalni IDS, ostaje jedino HNS. No, i ta stranka ima ambicije za sastavljanje vlade pa je već istaknula Radimira Čačića kao kandidata za premijera. Stoga se HNS ne želi unaprijed opredijeliti ni za vladajuću niti za glavnu oporbenu stranku. Unatoč većoj bliskosti s SDP-om nije isključeno da će narodnjaci, vođeni pragmatizmom, biti spremni i na koaliranje s HDZ-om. SDP ostaje sve usamljeniji, a o izvjesnoj nervozi njegovih čelnika govore vrlo čudni potezi, poput izjave da sadašnja vlada za ulazak Hrvatske u EU nije učinila ništa, prijetnje raskidom Saveza za Europu, ili zahtjeva za smjenom potpredsjednika Vlade Damira Polančeca zbog »slučaja Liburnia« osam mjeseci nakon njegova nastanka.