Slobodna Dalmacija: 29. 03. 2006.
NEVJEROJATNO ’BALKANSKI’ NAČIN OPĆENJA S EUROPOM
Hrvatski pregovarači lažirali podatke za EU
FRIZIRANJE Prema hrvatskim pregovaračima, u Hrvatskoj ima osam tisuća sveučilišnih nastavnika i 160 tisuća studenata, čime se i formalno zadovoljavaju europski kriteriji po kojima jedan profesor dolazi na dvadeset studenata. U stvarnosti, broj nastavnika ne prelazi 3.900!
Piše:
Marina KARLOVIĆ - SABOLIĆDržavna administracija frizirala je podatke o stanju u obrazovnom sustavu koje su hrvatski pregovarači koncem prošle godine predstavili u Bruxellesu u okviru poglavlja o obrazovanju.
Pogrešna žurba
Prema njima, u Hrvatskoj ima osam tisuća sveučilišnih nastavnika i 160 tisuća studenata, čime se i formalno zadovoljavaju europski kriteriji po kojima jedan profesor dolazi na dvadeset studenata.
U stvarnosti, broj nastavnika ne prelazi 3.900 - informacija je koja je u utorak procurila iz krugova hrvatskih pregovarača s Europskom unijom, koji za lažiranje podataka posredno odgovornim drže premijera Ivu Sanadera jer je navodno pregovaračima naložio da se što više poglavlja "odradi" dok Austrija predsjeda Europskom unijom.
Šef pregovaračkog tima za ovo poglavlje prof. dr. Pero Lučin u izjavi za medije odbacuje navode o friziranju podataka, navodeći kako je u Hrvatskoj osam tisuća nastavnika: pet tisuća sveučilišnih profesora i tri tisuće znanstvenih novaka.
Lučin: Nema pogreške
- U jednoj od pripremnih faza primijetili smo da su podaci Državnog zavoda za statistiku pogrešno otisnuti, pa je prema njima ispalo da je jedne godine u Hrvatskoj bilo osam, a druge pet tisuća nastavnika, no nakon naše intervencije to je ispravljeno - ističe Lučin, koji tvrdi da pregovarači nisu ušminkavali podatke, već su stanje prikazali realnim: bolje nego u Bugarskoj, a gore nego u, primjerice, Austriji.
Potemkinovi nastavnici
Razlika u stvarnom i prikazanom broju nastavnika mogla je nastati i statističkim zbrajanjem svih sveučilišnih profesora koji predavanja održavaju na domaćim sveučilištima.
Kako dio njih predaje na nekoliko fakulteta, moguće je da je ukupan zbroj zanemario tu činjenicu i jednog profesora računao - nekoliko puta.
Ovako Hrvatska samo gubi novac
- Ista je situacija i s izdvajanjem za obrazovanje iz BDP-a: Bruxellesu je predstavljen podatak o 4,4 posto, a u stvarnosti se izdvaja samo 3 posto - tvrdi naš sugovornik iz pregovaračkog tima razočaran ovakvim pristupom aktualne Vlade koja je, prema njegovu mišljenju, Hrvatskoj učinila medvjeđu uslugu jer bi s točnim podacima iz pretpristupnih fondova mogla ’povući’ više sredstava za znanost.
Ministarstvo: Nije bilo friziranja
ZAGREB - Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa najodlučnije opovrgava
da je u prikupljanju podataka za screening iz poglavlja o obrazovanju i kulturi bilo "friziranja".- Pri prikupljanju podataka iz područja obrazovanja korišteni su službeni izvori pa nema govora ni o kakvom "friziranju" podataka - kazao nam je u utorak Božo Pavičin, glasnogovornik Ministarstva. Pojašnjava da udio BDP-a u iznosu od 4,4 posto za obrazovanje u sebi uključuje, osim izdvajanja iz proračuna Ministarstva, i izdvajanja iz proračuna lokalnih zajednica, te izdvajanja iz proračuna drugih ministarst
ava i privatnih sektora, kao i vlastita sredstva visokih učilišta.- Samo iz proračuna MZOS-a u 2004. godini uključujući i decentralizirana sredstva, izdvojeno je 4,18 milijarde kuna za osnovno školstvo, 2,16 milijardi za srednje školstvo i 1,86 za visoko obrazovanje - napominje Pavičin.
Što se pak zamjerki za "friziranje" podataka o broju profesora tiče, Pavičin navodi kako je ukupan broj nastavnog osoblja 7917, od čega je njih 5745 stalno zaposlenih.
S. DUKIĆ