SPLIT - Glasnogovornica tužiteljstva Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju Florence Hartmann, predstavnik tajništva tog suda u BiH Matias Hellman i zamjenik splitsko-dalmatinske županijske odvjetnice Michelle Squiccimarro otvorili su jučer svojim izlaganjima u Splitu dvodnevni seminar o izvješćivanju sa suđenja za ratne zločine pred Haaškim sudom. Prema riječima Vesne Teršelić, seminar je u suradnji s Haaškim sudom i pod financijskim pokroviteljstvom američkog veleposlanstva u Zagrebu organizirala Documenta - centar za suočavanje s prošlošću.

- Kako je od iznimne važnosti da javnost ima pristup točnim informacijama o sudskim procesima u cilju upoznavanja utvrđenih činjenica o počinjenim zločinima, Documenta je u suradnji s Tribunalom organizirala ovaj seminar radi edukacije novinara iz lokalnih hrvatskih medija, s naglaskom na područje Like i Dalmacije, o radu Haaškog suda i domaćih sudova, pojasnila je Vesna Teršelić, voditeljica Documente.

Glasnogovornica Hartmann govorila je o ustrojstvu tužilaštva i oblicima komunikacije s medijima, Matias Hellman upoznao je sudionike s mnogim internetskim adresama s brojnim podacima i dokumentima u vezi sa suđenjem u Haagu, dok je Michelle Squiccimarro govorio o specifičnostima procesuiranja ratnih zločina kroz hrvatsko pravosuđe.

- Prema uputama Vijeća sigurnosti UN-a, Tribunal se fokusirao na najistaknutije osobe, iako je i tu mnogo problema, uglavnom zbog nedostupnosti arhiva i dokumentacije. U svakom slučaju, Tribunal se ne bavi procesuiranjem politike, već osobne odgovornosti pojedinaca. Zločini se ne mogu tretirati izvan konteksta u kojemu su počinjeni i u tom smo smislu koristili termin »zločinački pothvat«, ne dovodeći u pitanje legitimnost pojedinih akcija, rekla je Hartmann dodajući da »mediji često nisu toliko zainteresirani za sadržaj dostupnih informacija, već u fazi istrage žele znati tko je osumnjičenik«. To predstavlja problem u komunikaciji. U mnogim se situacijama izlazi iz pravnog okvira pa novinari pitaju - zašto ste optužili našega heroja, ili osobu iz te i te etničke grupe, umjesto da osobu gledaju u okvirima zločina za koji je osumnjičena ili će biti suđena, naglasila je Hartmann. Kao osnovni povod seminaru navedeno je »općenito slabo informiranje o Tribunalu«.

Njegov rad u Hrvatskoj ponajprije se gledao kroz spekulacije o slučaju generala Gotovine i drugih optuženika Hrvata ili bosanskih Hrvata, a vrlo je malo informacija koje se odnose na druge slučajeve pred Tribunalom, čak i na one gdje su zločini počinjeni nad hrvatskim civilima, rečeno je na seminaru. Sudjelujući u raspravi, Ivan Zvonimir Čičak izrazio je žaljenje što optužnica nije podignuta i protiv, kako je rekao, njegova prijatelja Krunoslava Olujića, koji kao ondašnji državni tužitelj nije radio svoj posao.