Glas Istre: 05. 04. 2006.

ISHOD TV ANKETE PO KOJOJ SU ZASLUGE ZA PREGOVORE S EU-om PRIPISANE RAČANU, PO ANALITIČARIMA, ODRAZ JE NASTUPA PREMIJERA

Građanima dosta Sanaderove samohvale

Politički analitičari smatraju da bi premijeru anketa građana trebala biti poruka da njegovi agresivni nastupi nisu dobrodošli. Većina analitičara ističe da o zaslugama Račana i Sanadera ne treba licitirati jer su one podjednake

ZAGREB - Dan nakon što su 3. listopada 2005. godine započeli pregovori o pristupanju Europskoj uniji, premijer Ivo Sanader sa svečane je sjednice Vlade pozvao sve u Hrvatskoj da ne licitiraju o tome tko je najzaslužniji za to postignuće. Pritom se prisjetio i svojeg prethodnika na mjestu premijera - Ivice Račana, naglašavajući da je i rad njegove koalicijske Vlade doveo do početka pregovora. Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor nije poslušala Sanadera pa je javljajući se za riječ zaustila: »Ključna osoba ste Vi. Najzaslužniji ste za trenutak kojem se svi radujemo. Bez Vas ne bi bilo ovog trenutka...«. No, dalje nije stigla jer ju je Sanader jednostavno prekinuo ponovno zamolivši svoje ministre za suzdržanost u pohvalama. Ali, samo pola godine kasnije, predsjednik Vlade sam je razbuktao javnu raspravu o zaslugama za hrvatski put u EU ustvrdivši na vukovarskom saboru HDZ-a da bi Hrvatska već bila u Uniji da je on, a ne Račan, 2000. godine postao premijer. U ponedjeljak je HTV-ova emisija »Otvoreno« bila posvećena toj temi, a gledatelji su se mogli izjašnjavati misle li da je za približavanje Hrvatske EU-u zaslužnija Račanova ili Sanaderova Vlada. Zabilježeno je rekordnih 11.125 telefonskih poziva, od kojih je čak 73 posto bilo u prilog Račana.

Komplementarne politike

Međutim, naši sugovornici iz redova političkih analitičara, na tragu Sanaderovih izjava iz listopada prošle godine, ističu da je bespredmetno svako licitiranje i mahom ravnomjerno raspodjeljuju zasluge.

- Račan je probio led, a Sanader je dobio pregovore. To su dvije komplementarne politike. Glupo je sada ocjenjivati tko je od njih dvojice više napravio, pogotovo što nije jasno po kojim bi se to kriterijima činilo. Riječ je o kontinuiranom procesu koji teče sam od sebe i nastavit će se i u sljedećem mandatu bez obzira tko pobijedio na parlamentarnim izborima, rekao nam je ravnatelj Instituta za međunarodne odnose Mladen Staničić. Za njega su trenutačno ključne reforme koje Hrvatska mora poduzeti paralelno s pregovorima. Staničić nije siguran koja bi opcija bila uspješnija u tom segmentu posla, ali »sumnja da je Sanaderova Vlada sposobna to provesti«.

I Marijana Grbeša s Fakulteta političkih znanosti vjeruje da je posrijedi besmislena rasprava te procjenjuje da cijela priča odvlači pažnju od puno važnijih problema i »služi samo za pribavljanje političkih poena«.

Priča o zaslugama promašena

- Cijela je priča o zaslugama pomalo krivo postavljena. Ovakav rezultat HTV-ove ankete je možda odgovor na agresivno ponašanje i nastupe premijera Sanadera i na njegovu samohvalu. Ovo je možda poruka javnosti da takvi njegovi nastupi nisu dobrodošli, smatra Grbeša. Dodaje da je približavanje EU-u proces koji će trajati za vrijeme mandata više Vlada te da svoje zasluge imaju i Račanova i Sanaderova Vlada.

Mate Granić, dugogodišnji ministar vanjskih poslova u HDZ-ovim Vladama prije 2000. godine, koji se danas predstavlja kao politički konzultant, također se nerado upušta u vrednovanje doprinosa dvojice premijera. Račanova Vlada je, kaže, učinila prvi značajan i važan korak u hrvatskom približavanju EU-u, te dodaje da je za vrijeme njene vladavine s EU-om sklopljen SSP i zatraženo punopravno članstvo, ali i postignut nacionalni konsenzus o traženju članstva u EU-u.

Govoreći o Sanaderovoj Vladi Granić kaže da je Sanader prvo uspješno reformirao HDZ, i drugo - uspješno je lobirao za početak pregovora, a ima i odlične međunarodne kontakte.

- Treba svakako napomenuti da je približavanje EU-u proces u kojem Sanader sigurno ima više vanjskopolitičkog iskustva, zaključuje Granić.

Odgovarajući na pitanje je li Račan mogao ubrzati hrvatsko približavanje Granić procjenjuje da se proces približavanje Hrvatske EU-u ipak mogao »nešto ubrzati« da se u vrijeme prošle Vlade »jače lobiralo za taj projekt«.

Z. CRNČEC, D. CIGLENEČKI