OBRAČUNI Državno odvjetništvo uputilo POA-i i MUP-u zahtjev za istragu

Državno odvjetništvo RH dostavilo je mjerodavnim institucijama zahtjev da se, na temelju Zakona o kaznenom postupku, provjeri utemeljenost informacija koje su dostavljene Odvjetništvu, potvrdila je jučer glasnogovornica DORH-a Martina Mihordin.

To je, očito je, znao i sudac Šepić koji se, očekujući takav rasplet događaja, požurio u javnost plasirati informacije kako je i sam postao dio obrade agenata POA-e. No, zapleo se u vlastitim manipulacijama. Prema prvim Šepićevim izjavama, agenti POA-e razgovarali su s njim u uredu suda, a prema drugoj priči, u jednom zagrebačkom restoranu.

Tada im je sudac navodno predao dokumentaciju o zloporabama koje je pozivajući se na visoku dužnost svoga supruga počinila splitska odvjetnica Ecija Kuljiš-Bajić, inače supruga glavnoga državnog odvjetnika Mladena Bajića.

Sudac Šepić, koji je u međuvremenu postao nedostupan novinarima te svojim nadređenima poriče da je razgovarao s bilo kime od njih te davao intervjue, računao je da će optužbama na račun Bajićeve supruge donekle prikriti trag da i protiv njega i nekoliko njegovih bliskih suradnika na sudu postoje ozbiljne optužbe u prijavama podnesenim DORH-u.

Navodno je viđen i s Blažom Petrovićem koji je više od godine bio u bijegu. Očito je da će i krim-policija MUP-a i POA imati pune ruke posla kad zaprime zahtjev DORH-a za provjeru podataka iz prijave protiv Šepića i kolega.

U međuvremenu, Državno odvjetništvo, najavljeno je, nakon provedene kriminalističke obrade i provjere podataka i činjenica iz kojih proizlazi osnovana sumnja da su pravosudni dužnosnici počinili kaznena djela, pokrenut će postupak ako za njega bude osnove.

Sudac Nenad Šepić izbjegavao je osobno povezivanje s predmetima na Visokom trgovačkom sudu koje je trebalo "elegantno riješiti". No zato je imao osobe od povjerenja koje su te predmete raspoređivale sucima na koje je Šepić imao utjecaja i kojima je slao "sitne znakove pažnje".

Još u rujnu i listopadu 2004. godine Državno odvjetništvo dobilo je informacije u kojima se optužuju suci Turudić, Šepić i jedan sudac Vrhovnog suda, po svemu sudeći Marijan Svedrović. Sucu Šepiću pripisuju se veze s mafijom, no ne otkrivaju se imena mafijaša. Državno odvjetništvo u priopćenju tvrdi kako ono nije bilo izvor medijima.

Prljavo rublje brbljavog suca drži se daleko od javnosti svo ovo vrijeme, a pušta se tek danas kada je sudac Šepić javno optužio Glavnog Državnog odvjetnika i bivše čelnike. Mladen Bajić poručuje kako je zahtijevana provjera utemeljenosti navoda protiv Šepića, no ne otkriva dokle je ta obrada nakon 19 mjeseci došla.

Sudac i bivši predsjednik Visokog trgovačkog suda Nenad Šepić podnio je kaznenu prijavu protiv glavnog državnog odvjetnika Mladen Bajića, županijske državne odvjetnice u Zagrebu Višnje Lončar i drugih državnih odvjetnika koji su radili na kaznenoj prijavi podnesenoj 2001. protiv njega i još troje trgovačkih sudaca zbog navodnih zlouporaba u stečaju tvrtke Derma.

U Državnom odvjetništvu RH (DORH) kažu da prijava još nije zaprimljena, no smatraju kako je riječ o pritisku na pravosudne dužnosnike, odnosno DORH da se u svezi mogućih kaznenih djela u slučaju Derma ne pokrenu kazneni postupci.

U kaznenoj prijavi Bajića se sumnjiči da je naredio, odnosno potaknuo Višnju Lončar i ostale odgovorne u zagrebačkom Županijskom državnom odvjetništvu na zlouporabu položaja i ovlasti te primanje mita.

Naime, protiv Šepića i troje sudaca zagrebačkog Trgovačkog suda 2001. podnesena je prijava zbog sumnje da su zlouporabili ovlasti u stečaju tvrtke Derma tako što su iz stečajne mase uzeli oko tri milijuna kuna pozajmice koju nikada nisu vratili. Novac su navodno utrošili na obnovu zgrade Visokog trgovačkog suda kojim je tada predsjedavao Šepić.

U prijavi se tvrdi da je i zahtjev za skidanjem Šepićeva sudačkog imuniteta Državnom sudbenom vijeću (DSV) podnesen u najpogodnijem trenutku da mu se našteti i kompromitira u javnosti.

Po Zakonu o državnom odvjetništvu, za pokretanje kaznenog postupka protiv glavnog državnog odvjetnika potrebno je odobrenje Hrvatskoga sabora, osim u slučaju ako je zatečen u počinjenju kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duljem od pet godina. Tada se o svemu izvješćuje predsjednik Sabora.