ZAGREB - Izmjenom Zakona o sudovima nadležnost za odlučivanje o suđenjima u nerazumno dugim rokovima, od početka godine, većim je dijelom s Ustavnog suda prebačena na redovne sudove. Građani nezadovoljni brzinom rješavanja sporova na općinskim sudovima tužbe podnose županijskim sudovima, zbog sporosti županijskih sudova tužba ide Vrhovnom sudu, a Ustavnom sudu i dalje se podnose tužbe zbog sporosti Vrhovnog, Upravnog, Visokog trgovačkog i Visokog prekršajnog suda. Za Ustavni sud to je bilo olakšanje, a za redovne sudove novi teret. Ostvarila su se predviđanja da će sada, poslom već pretrpani, redovni sudovi biti zatrpani novim tužbama.

U protekla tri mjeseca Ustavni sud je već 180 predmeta, za čije rješavanje više nije nadležan, »prebacio« nadležnim sudovima. Istodobno Vrhovnom sudu stiglo je 170 tužbi, u zagrebačkom Županijskom sudu zaprimljeno ih je 176, u splitskom 131, a u riječkom samo 14. Vrhovnom sudu već je pristigla i jedna žalba na odluku čakovečkog Županijskog suda u vezi spora zbog nerazumnog roka. Samo hitnim rješavanjem sporova, zbog sporosti sudova, moglo bi se opravdati prebacivanje te vrste suđenja s Ustavnog na redovne sudove. Ustavnom sudu i nakon promjene nadležnosti ostalo je još 1.355 ustavnih tužbi zbog nerazumnog roka, pristiglih do kraja prošle godine, koje još mora riješiti, čemu još treba pribrojiti 27 tužbi zbog sporosti viših sudova pristiglih u ovoj godini. Zaostatak se nakupio zbog velikog broja ustavnih tužbi pristiglih ranijih godina. Broj im je neprestano rastao, od 400 tužbi u 2000. godini do 1.429 lani.

U Ustavnom sudu su presretni što su se riješili navale tužbi zbog nerazumnog roka pa zasad ne haju za upozorenja ustavnopravnih stručnjaka da se nadležnost Ustavnog suda ne može mijenjati običnim zakonom, makar se radilo i o Zakonu o sudovima, koji je donesen natpolovičnom većinom svih zastupnika, već samo Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu, za čiju promjenu treba dvije trećine zastupničkih glasova. Iako Ustavni sud u pravilu ukida odredbe u zakonima koje se bave Ustavnim sudom, sada im se ne žuri, jer, kako nam je rekao predsjednik tog suda Petar Klarić, zasad za ocjenu ustavnosti te dvojbene odredbe nema prijedloga, a ni poticaja samih sudaca Ustavnog suda da se neustavna odredba ukine.

Od stupanja na snagu Zakona o sudovima 29. prosinca prošle godine Županijski sud u Puli zaprimio je ukupno šest zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku. Dva se odnose na postupke koji su u tijeku na Općinskom sudu u Puli, jedan s Općinskog suda u Poreču te po jedan iz Buzeta, Pazina i Rovinja. Od svih zaprimljenih zahtjeva za dva je donesena odluka, a svi se odnose na postupanje u građanskom postupku.

Bivši predsjednik Ustavnog suda Jadranko Crnić otvara i pitanja hoće li sudovi moći biti objektivni u suđenju o vlastitoj stvari, na što se svodi suđenje jednih sudova drugima zbog sporosti? I nije li ustavno pravo građana bilo bolje zaštićeno prije, kada je o pravu na pravično suđenje u razumnom roku sudilo Vijeće Ustavnog suda za ustavne tužbe, sastavljeno od šest sudaca, ili sada kada o tome odlučuje sudac pojedinac?