ZAGREB - Supruga i kći 1991. godine ubijenog načelnika Policijske uprave osječko-baranjske Josipa Reihl-Kira nakon godina čekanja i dugotrajne borbe od Republike Hrvatske dobile su odštetu zbog pretrpljene duševne boli od po 230 tisuća kuna. Kako stoji u obrazloženju presude, koju je napisao sudac zagrebačkog Općinskog suda Saša Bušić, supruzi smaknutog šefa osječke policije Jadranki Reihl-Kir dodijeljeno je 78 tisuća kuna, a njihovoj kćeri Barbari 118 tisuća kuna.

Naime, visina presuđene svote umanjena je za iznos koji su tužiteljice primale putem obiteljske invalidnine za koju sud smatra da ulazi pod kategoriju duševnih boli, jer prema Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, obiteljska invalidnina predstavlja svojevrsnu naknadu za duševne boli zbog gubitka člana obitelji. Tako je na osnovi ispisa obiteljske imovine i invalidnine supruzi Josipa Reihl-Kira odšteta srezana za 152 tisuće kuna, a kćeri za 112 tisuća kuna, što je iznos invalidnine koju su primale od kolovoza 2001. godine.

Josipa Reihl-Kira smrt je zatekla tijekom obavljanja službene dužnosti 1. srpnja 1991. na policijskoj blokadi u Tenji, s koje je Antun Gudelj, pripadnik pričuvnog policijskog sastava, rafalom zasuo automobil u kojem se nalazio načelnik osječko-baranjske policije. U jednom od ključnih događaja za početak oružanih sukoba u istočnoj Slavoniji, osim Reihl-Kira, kojeg je u prsa pogodilo sedam hitaca, Gudelj je ubio i gradskog vijećnika Milana Kneževića i tadašnjega gradonačelnika Osijeka Gorana Zobundžiju, dok je predsjednik Mjesne zajednice u Tenji Mirko Tubić uspio preživjeti. Ubojstvo se dogodilo u trenutku kada je Reihl-Kir, intenzivno mireći Srbe i Hrvate, stekao povjerenje svih kojima je stalo do izbjegavanja ratnih sukoba, za što se on s dubokim uvjerenjima borio.

Pravosudni organi u skladu s tadašnjom državnom politikom odugovlačili su pokretanje sudskog procesa protiv Gudelja, što mu je u konačnici omogućilo bijeg iz Hrvatske. Ipak, 1994. je osuđen u odsutnosti na 20 godina zatvora. Tri godina kasnije uhićen je u Njemačkoj, nakon čega je izručen, ali ga je Vrhovni sud oslobodio spornom primjenom Zakona o općem oprostu. Ipak, taj je sud 2000. tu svoju odluku proglasio protuzakonitom, ali tada se Gudelj već »dokopao« Australije, gdje trenutno bezbrižno živi s obitelji usprkos zahtjevu za izručenje koje je još 2001. godine hrvatsko Ministarstvo pravosuđa uputilo australskim kolegama.

Supruga i kći Reihl-Kira tužile su Republiku Hrvatsku jer je ubijeni bio njen uposlenik, a ubijen je na službenoj dužnosti, dok su Gudelja tužile kao počinitelja. Sud je odvojio te dvije tužbe te donio samo djelomičnu presudu, i to u odnosu na Hrvatsku, za koju u obrazloženju stoji da je »pasivno legitimirana«, što znači da je postojala neizravna odgovornost za taj događaj, a odluka za Gudelja će biti naknadno donesena.

- Nijedna sudska presuda vezana uz ubojstvo moga supruga nije vrijedna komentara. Mogu samo komentirati drastične i namjerne propuste Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva pravosuđa, izjavila nam je jučer Reihl-Kir te dodala da će njena zadovoljština biti postignuta tek kada 15 godina njenog uloženog truda rezultira kažnjavanjem izvršitelja i njegovih nalogodavaca.

I. FUKA

Branimir Glavaš, predsjednik gradskog vijeća Osijeka i jedan od ključnih lokalnih političara u istočnoj Hrvatskoj u posljednjih petnaestak godina, o presudi je prvi glas dobio tek našim telefonskim pozivom.