Hoće li, dakle, 2008. godine pozivnicu za ulazak u punopravno članstvo dobiti tri zemlje jadranske povelje, Hrvatska, Albanija i Makedonija, ili će razlike u napretku među te tri zemlje natjerati NATO-ove planere i ključne članice na novu kombinatoriku? Hoće li se moći 2008. računati na vjerodostojnost Ukrajine? Sve te kombinacije Hrvatsku ne trebaju previše opterećivati. Prvi čovjek NATO-a je pozdravio hrvatske napore u provedbi reformi kako bi se što prije ispunili potrebni kriteriji, kazavši da je Hrvatska već sada solidan kandidat za članstvo u NATO-u. »Hrvatska je već prošla dugačak put«, naglasio je Scheffer. Naravno, posao nije gotov, a u NATO-u naglašavaju da će ključni elementi za ocjenu biti nastavak obrambenih reformi, jačanje sudjelovanja u međunarodnim misijama, ali i hvatanje u koštac s reformom pravosuđa i korupcijom.

Kad je riječ o proširenju, najvažnije članice NATO-a imaju, naravno, različite prioritete, no sve se slažu u ocjeni da novo proširenje mora donijeti širenje polja stabilnosti i demokracije. Za Hrvatsku je važno da nastavi reforme koje joj donose pozivnicu, ali i status stabilne i vjerodostojne države ima težinu u međunarodnim odnosima. Upravo zbog toga pozivnica za NATO, kao i članstvo u EU, najava su nove Hrvatske koja ne čeka vani da se neka odluka donese, nego sjedi za istim stolom s ostalima, jer se bez nje odluke ne mogu donijeti.