Vjesnik: 12. 04. 2006.
Ubuduće SOA umjesto OA-e i POA-e
S. Bagić: Agencije imaju važnu zadaću u međunarodnoj suradnji, pa se objedinjavanjem omogućava prikladan odgovor sigurnosnim prijetnjama
ZAGREB - Umjesto tri, Hrvatska bi ubuduće trebala imati dvije obavještajne agencije, predlaže se novim zakonom o sigurnosno-obavještajnom sustavu o kojem je u utorak Hrvatski sabor raspravljao u prvom čitanju.
Umjesto Obavještajne agencije (OA) i Protuobavještajne agencije (POA), poslove civilne obavještajne službe ubuduće bi obavljala jedna, Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA), dok bi poslove vojne obavještajne službe obavljala Vojna sigurnosno-obavještajna agencija (VSOA).
Državna tajnica Ministarstva pravosuđa Snježana Bagić spajanje dviju agencija obrazložila je povećanjem učinkovitosti i racionalnosti novog sustava. »Agencije imaju važnu zadaću u međunarodnoj suradnji, pa se objedinjavanjem omogućava prikladan odgovor sigurnosnim prijetnjama koje su u najvećem dijelu međunarodne«, kazala je Snježana Bagić.
Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost postat će središnje nadzorno tijelo dok bi Vijeće za građanski nadzor rad službi nadziralo isključivo na osnovu predstavki građana, dok bi Odbor za nacionalnu sigurnost mogao obavljati i neposredan nadzor agencija.
Odborom bi predsjedao zastupnik iz oporbene stranke, ali ta bi se odredba primjenjivala tek nakon sljedećih parlamentarnih izbora.
Oporba se nije složila s takvim rješenjem, predbacujući vladajućima da žele zadržati kontrolu nad službama. Šime Lučin (SDP) stoga je predložio da se do idućih izbora odgodi i primjena članka kojim se Vijeću za građanski nadzor smanjuju ovlasti.
»U suprotnom će se razina građanskog nadzora smanjiti, a on je potreban radi otklanjanja sumnji da političari manipuliraju tajnim službama«, dodao je Lučin.
Ivan Jarnjak (HDZ) složio se s time da je bilo zloupotreba, ali da se s njima ne smije poistovjećivati obavještajne službe, koje su, među ostalim, imale veliku ulogu u Domovinskom ratu. Oporbu je podsjetio da je, dok je bila na vlasti, držala i predsjedničko i potpredsjedničko mjesto u Odboru i da stoga ne može HDZ-u predbacivati nedemokratičnost. »Čelnike službi niste imenovali godinu i pol dana, a nije bilo ni njihova stručnog nadzora. Ovaj zakon je korak naprijed i stvara preduvjete za sigurnost svakoga građanina i države«, istaknuo je Jarnjak.
Samo je 26 zastupnika poduprlo SDP-ov zahtjev za izglasavanje nepovjerenja potpredsjedniku Vlade Damiru Polančecu, što znači ni svi od 34 SDP-ovca. Uvodno je Slavko Linić istaknuo da je Polančec oštetio državu za 684 milijuna kuna, jer je u nagodbi oko privatizacije »Liburnia Riviera Hotela« pogodovao privatizacijskim investicijskim fondovima (Dom Holding i SN Holding), omogućivši im preuzimanje većinskog paketa dionica. Za Linića je nesporno da je Polančec kao predsjednik Upravnog odbora Fonda za privatizaciju »namjerno postupao nezakonito, pa sumnjamo u njegove koruptivne motive«.
Vlada je te tvrdnje ocijenila neutemeljenima, što je naglasio i Polančec, rekavši da je Fond za privatizaciju odlukom suda iz 2005. trebao PIF-ovima prenijeti dionice, inače bi plaćao penale od 100.000 kuna za svaki dan zakašnjenja. Ali, dodao je, Fond je još 2002., za Račanove vlade, mogao mirnim putem riješiti sporove, što nije učinio, pa je izgubio još dva arbitražna postupka, a PIF-ov
ima je morao platiti milijunske iznose. »Vaše je ponašanje izazvalo gomilanje štete u kuponskoj privatizaciji, što smo mi trebali minimalizirati«, uzvratio je Liniću koji je tada bio na čelu Upravnog odbora Fonda.U višesatnoj su raspravi vladajući i oporba predbacivali jedni drugima da u svome mandatu nisu ništa činili da kuponska privatizacija bude poštena. A Zlatko Kramarić (HSLS) je, reagirajući na dobacivanje iz klupe, poručio Ivici Račanu da »sudjeluje u savršenu zločinu«. »Nije riječ o Polančecu, jer
je zahtjev za smjenu promišljena manipulacija radi predizborne kampanje. Po tome se vidi kako se stvara javno mišljenje. Sudjelujete u onom što mudri ljudi zovu savršen zločin - mediji ubijaju zbilju, a kapital etiku, što vama odgovara«.[Ivka Bačić/ Marij
an Lipovac]