Glas Istre: 12. 04. 2006.
VLAST MORA OZBILJNO SHVATITI UPOZORENJE VIJEĆA ZA STABILIZACIJU I PRIDRUŽIVANJE
Hrvatskoj prijeti zastoj u pregovorima s EU-om
Ovo je jasan signal za otrežnjenje. Vlada mora više raditi u Zagrebu nego u Bruxellesu, ističe Neven Mimica, predsjednik sabors
kog Odbora za eurointegracijeZAGREB - Izjava Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje, koje je u ponedjeljak u Luksemburgu prozvalo Hrvatsku zbog neispunjavanja nekih obveza preuzetih u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, u Hrvatskoj je shvaćena kao ozbiljno upozorenje koje se ne smije ignorirati ako Zagreb doista želi brze i kvalitetne pregovore. Upozoravajuća izjava neće usporiti Hrvatsku na putu u EU, smatraju naši sugovornici iz diplomatskih krugova, ali ako se za šest mjeseci baš ništa ne bude promijenilo, situacija će postati itekako ozbiljna. Tada - ako sve ostane isto, a europsko se upozorenje zanemari - Hrvatska bi se mogla suočiti s kašnjenjem u pregovorima.
Vijeće, međutim, nije poručilo ama baš ništa novoga. Sve su to primjedbe koje stoje već mjesecima, ali se na njihovom rješavanju vrlo malo toga vidljivog poduzima. Primjerice, u studenom prošle godine prihvaćen je dokument pristupnog partnerstva za Hrvatsku u kojem je navedena ni manje ni više nego 181 stvar koja se od Hrvatske očekuje.
Hrvatska javnost i politika trebaju se priviknuti razgovarati o konkretnim pitanjima koja nas očekuju u pregovorima s EU-om. Zastoj u reformama odrazit će se i na zastoj u pregovaračkom procesu, upozorava Neven Mimica, predsjednik saborskog Odbora za eurointegracije.
- Ovo je jasan signal za otrežnjenje. Vlada mora više raditi u Zagrebu, nego u Bruxellesu, ističe Mimica.
Novo-staro upozorenje EU-a Zagrebu moglo bi, međutim, olakšati život pregovaračima, pod uvjetom da bude shvaćeno ozbiljno. Naime, neka pregovaračka pitanja toliko su usijana da je bitno da iza pregovarača stoji politička volja koja će se uhvatiti ukoštac s problemima. Jedno od njih je i restrukturiranje brodogradnje. Riječ je o toliko osjetljivom pitanju da su neki skloni reći da je bolje riskirati kašnjenje i izložiti se kritici kakva je u tom slučaju poslana iz Luksemburga, nego napraviti nekvalitetna rješenja.
No, već se četiri godine zna da će Hrvatska najkasnije u ovoj godini morati ozbiljno početi prilagođavati visinu i način davanja državne pomoći i subvencija u brodogradnji i industriji čelika s pravilima koja vladaju na tržištu EU-a jer se na to obvezala 2002. u Privremenom sporazumu o trgovinskim i s njima povezanim pitanjima. Znalo se i to da Europska komisija neće inzistirati da Hrvatska od 1. ožujka doista počne primjenjivati nova pravila i, primjerice, ukine subvencije u brodogradnji, odnosno uskladi ih s europskima. Od Hrvatske se ipak očekivalo da ispoštuje rok, uz toleriranje kojeg mjeseca zakašnjenja, u izradi programa restrukturiranja brodogradnje i željezara s preciznim planovima i rokovima njihova ispunjenja te s dinamikom smanjivanja subvencija.
Ipak mišljenje EU-a o restrukturiranju u brodogradnji neće ovisiti o tom planu, nego o njegovom provođenju. Što se tiče splitske i sisačke željezare, donesena je odluka da će se raspisati natječaji za njihovu privatizaciju.
I. FRLAN, J. MARIĆ