Glas Istre: 13. 04. 2006.
NAJVEĆI HRVATSKI GOSPODARSKI PROBLEMI - RAST INOZEMNOG DUGA I NEPOVOLJNI ODNOS IZVOZA I U
VOZAInodug krajem veljače narastao na 26,2 milijarde eura
Prošlogodišnja stopa rasta, prema preliminarnim podacima, iznosi 4,3 posto, ali da bi Hrvatska počela dostizati razvoj zapadnoeuropskih zemalja godišnje bi njeno gospodarstvo trebalo rasti po stopi
od sedam do devet postoZAGREB - Prvi mjeseci u godini obično su, zbog sezonskih utjecaja, »najslabiji« dio godine, no većina makroekonomskih pokazatelja iz prva tri mjeseca ove godine pokazuju da je nastavljen pozitivan trend iz 2005., koja je primjerice završila s neočekivano visokom stopom gospodarskog rasta, rekla je na jučerašnjem susretu s novinarima direktorica Centra za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore (HGK) Jasna Belošević Matić.
Pozitivni se pomaci, kazala je, primjerice vide u 6,6 postotnom rastu industrijske proizvodnje u prva dva mjeseca ove godine, 3,6 postotnom rastu prometa u maloprodaji u siječnju ove godine, kao i 13,2 posto većem broju noćenja zabilježenih u prvom ovogodišnjem mjesecu u odnosu na usporedivo razdoblje lani. No, najveći problemi hrvatskog gospodarstva još uvijek ostaju daljnji rast inozemnog duga te nastavak nepovoljnog odnosa izvoza i uvoza.
Prema posljednjim podacima, inodug je krajem veljače dosegnuo 26,2 milijarde eura, kazala je Belošević Matić te pritom istaknula kako je usprkos visokoj razini usporena dinamika njegovog povećanja, zbog čega su na tom području rezultati ipak pozitivniji nego u 2005. godini.
Pitanje nepovoljne vanjskotrgovinske, posebice robne razmjene, pak, problem je s više aspekata - od nedovoljnog udjela izvoza u BDP-u, do činjenice da je s godinama uvoz potaknuo deindustrijalizaciju hrvatskog gospodarstva, odnosno nadomjestio dio domaće proizvodnje. Belošević Matić je tako kazala da se udio izvoza u BDP-u kreće oko 50 posto, dok je udio uvoza na razini od 59 do 60 posto BDP-a. Udio od oko 60 posto ima i osobna potrošnja, a slijede investicije s oko 26 posto, javna potrošnja s 22 do 25 posto te zalihe s oko 2,7 postotnim udjelom. Kada bi se tako nepovoljna struktura BDP-a promijenila na način da se uveća udio izvoza ili investicija, dobila bi se zdrava ekonomija, koja bi omogućavala brži i održivi razvoj. Naime, dodala je, iako je prošlogodišnja stopa rasta od, prema preliminarnim podacima, 4,3 posto iznenadila većinu analitičara, koja nije očekivala rast iznad četiri posto, da bi Hrvatska počela dostizati razvoj zapadnoeuropskih zemalja godišnje bi njeno gospodarstvo trebalo rasti po stopi od primjerice sedam do devet posto.
Pritom je istaknula kako naglasak treba biti upravo na izvozu, koji povećanjem proizvodnje ujedno i povećava zaposlenost, a osim uključivanja u svjetske trgovinske tokove, zbog potražnje u razvijenijim zemljama, na koje se odnosi većina hrvatskog izvoza, podiže kvalitetu hrvatskih proizvoda na konkurentnu razinu. (Hina)