Visoka zaduženost Hrvatskoj donosi ranjivost - od promjene tečaja, kamatnih stopa, kretanja izvoza pa do sve većih troškova servisiranja ino duga

Upozorio je na to danas guverner Željko Rohatinski. On je predstavio najnoviju analizu inozemne zaduženosti RH koja je napravljena za predsjednika Stjepana Mesića i njegov skori sastanak s premijerom Ivom Sanaderom i predsjednikom Sabora Vladimirom Šeksom.

- Analiza nije signal za uzbunu niti apel za pomoć, iako bi, naravno, bilo jednostavnije da se ekonomska politika uključi u rješavanje rasta zaduženosti zemlje - naglasio je Rohatinski, ističući da HNB zapravno ne očekuje da će Vlada poduzeti nešto konkretno.

Prema podacima HNB-a, do kraja ožujka zaduženost zemlje povećana je za 720 milijuna eura, na ukupno 26,22 milijardi eura, ili 82,4 posto BDP-a, što je 13,5 posto više nego u istom mjesecu lani. Banke su u prva tri ovogodišnja mjeseca generirale 920 milijuna eura dodatnog zaduženja, što je čak 10 posto više u odnosu na kraj 2005.

U HNB-u ističu da je održavanje zaduženosti zemlje na razini od kraja prošle godine samo prividno jer je centralna banka omogućila da banke plasiraju dio oslobođenih deviza direktno državi kako bi se premostilo vrijeme do očekivanih prihoda od privatizacije.

- Visoka zaduženost nosi Hrvatskoj ranjivost na sve eksterne šokove - od promjene tečaja, kamatnih stopa, kretanja izvoza, rasta deficita platne bilance pa sve do sve većih troškova servisiranja inozemnog duga.

Postajemo sve više ovisni o refirnanciranju dugova jer domaća štednja više nije dovoljna za otplatu duga. On smatra da bi se koordiniranom akcijom mogao ostvariti scenarij po kojem bi zaduženost zemlje do kraja godine trebala biti povećana za samo 1% BDP-a. Poručio je bankarima da očekuju nove restrikcije, a ne labavljenje monetarne politike.

Do kraja ožujka, u usporedbi s istim mjesecom lani, krediti banaka povećani su za čak 23,3 posto, kada se isključe utjecaji tečaja. HNB je dosadašnjim mjerama, posebice graničnom pričuvom od 55 posto, po kojoj na svakih 100 eura zaduženja u inozemstvu banke 55 eura moraju izdvojiti beskamatno na račune HNB-a, bankama imobilizirao 1,28 milijardi eura.

To je značajan novac čak i za velike banke. Banke su, podsjetimo, u 2005. svojim vlasnicima ostvarile prinos na prosječno angažirani kapital od 15,6 posto. U HNB-u ističu da banke više neće moći ostvarivati tako visoke prinose. Također, nije im u cilju zaustavljanje rasta kredita, već njegovo usporavanje u cilju održivog rasta inozemnog duga i deficita platne bilance.

Oporbeni zastupnik i profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Ljubo Jurčić stanje vanjskog duga ocjenjuje zabrinjavajućim. - Velik udio duga u BDP-u ne mora biti problem sam po sebi, ako bi se njime dobro upravljalo i ulagalo taj novac ne u čistu potrošnju, nego u restrukturiranje gospodarstva kako bi ono kroz razdoblje od dvije ili tri godine samo počelo stvarati vrijednosti.

Dođemo li u situaciju da narastu kamate i smanje se rokovi otplate, čeka nas prvo dužnička kriza, potom tečajna kriza i na kraju financijska. Mislim da smo s ovom razinom duga i načinom na koji se njime (ne)upravlja na “dobrom” putu u dužničku krizu - upozorava Jurčić. (N. Božić)

Nikakve crne slutnje ne treba stavljati pred hrvatsku javnost jer svi su makroekonomski pokazatelji dobri i Hrvatska može bez problema servisirati svoj vanjski dug - poručio je ministar financija Ivan Šuker.

- Generator rasta vanjskog duga su poslovne banke i trgovačka društva koja se samostalno zadužuju u inozemstvu. Ali ako se trgovačka društva zadužuju za uvođenje nove tehnologije i ako time utječu na rast BDP-a, to vanjsko zaduživanje onda nije toliko opasno.

Opasno je zaduživanje zbog potrošnje - dodao je ministar Šuker. Podsjetio je da je i centralna banka svojim monetarnim mjerama pokušala i, smatra on, uspjela smanjiti tempo zaduženja. Veliki rast duga u prva tri mjeseca ove godine sada već ima trend zaustavljanja, zaključio je Šuker. (N. Jelić)