Vjesnik: 18. 04. 2006.

Državni udjel u vanjskom dugu se smanjuje

U HNB-u uvjeravaju da je hrvatski inozemni dug još u granicama održivosti

ZAGREB - U usporedbi s ostalim europskim zemljama u tranziciji, Hrvatska je najzaduženija zemlja, upozorava se u Analizi inozemne zaduženosti Republike Hrvatske, koju je izradila Hrvatska narodna banka (HNB).

Naime, udjel inozemnog duga u hrvatskom bruto domaćem proizvodu (BDP) krajem 2004. iznosio je 80,2 posto, što nas, prema klasifikaciji Svjetske banke, svrstava među visoko zadužene zemlje.

S druge strane, udjel vanjskoga duga u BDP-ima tranzicijskih zemalja koje su ušle u Europsku uniju (Češka, Mađarska, Poljska, Slovenija i Slovačka), te u kandidatima za članstvo (Bugarska, Rumunjska i Turska) bio je znatno manji i u prosjeku je iznosio 51,9 posto, izračunali su u hrvatskoj središnjoj banci. Najmanje udjele ino-duga u BDP-u - ispod 40 posto! - imale su Češka i Rumunjska, dok je najbliže Hrvatskoj bila Turska, s udjelom vanjskoga duga u BDP-u nešto manjim od 60 posto.

Zanimljiv je i podatak da se relativna zaduženost Turske u razdoblju od 2002. do 2004. smanjila, dok je u slučaju Bugarske i Slovačke stagnirala. S druge strane, Hrvatska je u navedenom razdoblju zabilježila nastavak značajnog rasta udjela vanjskoga duga u BDP-u. Štoviše, u slučaju naše zemlje prosječna godišnja stopa rasta inozemnog duga od 2002. do 2004. godine iznosila je 19,2 posto, dok je vanjski dug ostalih promatranih zemalja rastao je po više nego upola manjoj godišnjoj stopi od 8,6 posto, tvrdi se u HNB-ovoj studiji.

Osim po pokazatelju udjela vanjskoga duga u BDP-u, Hrvatska je, uz Tursku, najgore plasirana i kada je riječ o omjeru vanjskoga duga i izvozu roba i usluga. Naime, s udjelom ino-duga u izvozu roba i usluga od 160 posto 2004. godine, Hrvatska je znatno premašila ostale tranzicijske zemlje, kod kojih je ovaj pokazatelj iznosio u prosjeku 100 posto, ističu u HNB-u.

U središnjoj banci stoga upozoravaju da nastavak dosadašnjih tendencija predstavlja izravni put u dužničku krizu i pad životnog standarda. Napominju i kako je manevarski prostor monetarne politike sužen, čemu u velikoj mjeri pridonosi i sveprisutna eurizacija u hrvatskom gospodarstvu, zbog koje bi značajnije slabljenje kune imalo fatalne učinke.

Unatoč tome, u HNB-u uvjeravaju da je hrvatski inozemni dug još u granicama održivosti. Naglašavaju i kako ocjena vanjske zaduženosti zemlje postaje povoljnija kada se u obzir uzmu visoke međunarodne pričuve, ili kada se gleda struktura inozemnog duga, koja pokazuje da se manji dio ino-duga zapravo odnosi na državu, a veći dio na poslovne banke i poduzeća. Štoviše, podaci središnje banke pokazuju da su poslovne banke vodeći generatori rasta vanjskoga duga Hrvatske.

Adriano Milovan