Haaško tužiteljstvo ne optužuje pokojnog Franju Tuđmana i bivši državni vrh za samo jedan zločinački pothvat, onaj protjerivanja hrvatskih Srba u »Oluji«, zbog kojeg će sljedeće godine suditi Gotovini, Čermaku i Markaču, nego i za još jedan zločinački pothvat - formiranje Herceg-Bosne i pokušaj njezina pripojenja Hrvatskoj. U tom drugom zločinačkom pothvatu, kako su ga skicirali ljudi Carle del Ponte, s podjednako opasnim i dalekosežnim posljedicama, optuženi su čelnici HVO-a i Herceg-Bosne: Slobodan Praljak, Jadranko Prlić, Milivoj Petković, Bruno Stojić, Valentin Ćorić i Berislav Pušić, kojima ovaj tjedan počinje suđenje koje se u Haagu tretira kao pravi pravcati megaproces.

Upravo je to razlog i najveće zabrinutosti u redovima obrane šestorice optuženih Hrvata. Ako, naime, tužiteljstvo bude inzistiralo na izvođenju svih dokaza i svjedoka, za to će mu trebati čak tri godine. Obrana svakog optuženika ima teoretski pravo na podjednako vrijeme za obranu, što, opet teoretski, znači šest puta po tri godine. A to je zbog izlazne strategije Haaškog suda, po kojoj bi do 2008. godine trebalo donijeti prvostupanjsku presudu, nezamislivo.

Jedno od rješenja problema bilo bi kraćenje optužnice i odustajanje tužitelja od dijela svjedoka, no, kako doznajemo, tužiteljstvo tome uopće nije sklono. Upravo o tom važnom pitanju - određivanju vremenskih rokova za optužbu i obranu - bit će riječi na sutrašnjoj statusnoj konferenciji, posljednjoj uoči početka suđenja u srijedu. A da se radi o iznimnom procesu koji je već upisan u anale suda, potvrdila je i zadnja statusna konferencija održana sredinom veljače, koja je, kao nijedna dotad, trajala puna četiri sata.

Tužiteljstvo Praljka, Prlića, Petkovića, Ćorića, Pušića i Stojića tereti da su kao politički i vojni lideri takozvane Herceg-Bosne krivi zbog protjerivanja i ubijanja muslimana, optužujući ih da su zajedno s hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom sudjelovali u zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bio etničko čišćenje onih dijelova Bosne koji su proglašeni Herceg-Bosnom, te da se ta područja pripoje »velikoj Hrvatskoj«.

Međutim, već je statusna konferencija potvrdila da tužitelju Kenethu Scottu, koji će u srijedu na početku suđenja iznijeti glavne navode optužnice, neće biti nimalo lako.

Sudac Jean-Claude Antoanetti poručio je Scottu da on na temelju predraspravnog podneska, iako je on u dva navrata popravljan, ne vidi dokaze što potvrđuju tužiteljeve optužbe. Zadatak je tužitelja dokazati postojanje zločinačkog poduhvata i pokazati kako će ga svjedoci potvrditi. »Kada čitam vaš predraspravni podnesak, ne vidim ništa od toga. Ni u nagovještaju«, neumoljiv je Antoanetti, zamjerivši tužitelju što je u osam godina skupio toliko dokumentacije da bi se u njoj mogao utopiti, ali onda nije bio u stanju objasniti koji je dokument povezan s kojim svjedokom.

Optužbe protiv šestorice iznimno su teške i u slučaju da se dokažu, mogle bi imati vrlo ozbiljne međunarodnopravne posljedice i po Hrvatsku. Dvojica optuženih, Slobodan Praljak i Milivoj Petković, i formalno su bili na visokim vojnim dužnostima u Hrvatskoj vojsci prije, ali i poslije ratovanja u Bosni i Hercegovini, zbog kojeg će sutra izaći pred Haaški sud. Hoće li megalomanski proces šestorici postati još jedan megapromašaj Carle del Ponte i njezinog tima, tek će se vidjeti, a zasad je sigurno da ćemo na konačan ishod, upravo zbog pretencioznosti i neumjerenosti haaškog tužiteljstva, čekati godinama. A to će osobito teško pasti upravo Praljku i ostalima koji će tijekom višegodišnjeg suđenja biti u pritvoru u Scheveningenu, iako su početak suđenja čekali na privremenoj slobodi.

Praljkovih šest sati

Nakon izlaganja tužitelja, koji će sigurno govoriti cijeli prvi dan suđenja, a možda i drugi, pravo na uvodne govore ima obrana, ali branitelji su se dogovorili da to pravo ne iskoriste, jer će pričekati da tužitelj najprije izvede svoje dokaze. Kako doznajemo, govorit će jedino general Praljak, koji će prirediti šestosatnu veliku prezentaciju svog viđenja događaja iz optužnice i rata u BiH, a pomagat će se i videomaterijalom. Praljak želi svoju prezentaciju održati u kontinuitetu, u jednom ili dva dana, što će možda postati problem jer sudac Antoanetti petkom ne zakazuje rasprave.

Nema sumnje da će Praljak haašku sudnicu i nadalje pokušati koristiti kao vlastitu pozornicu. Nakon što mu je tajništvo odbilo plaćati odvjetnika, jer je sudu ponudio lažne podatke o sredstvima kojima raspolaže, sud je također odlučio da Praljak mora imati odvjetnika, jer nema pravno obrazovanje. No, Praljak inzistira da mu se odobri unakrsno ispitivanje svjedoka nakon svog branitelja.