ZAGREB - Kada je prije dvije godine, 1. svibnja 2004. godine, uz vatromet i pjenušac Europska unija primila deset novih zemalja članica, na istoku starog kontinenta zatitrala su velika očekivanja, na zapadu zabubnjale velike bojazni. Građani novih članica, pogotovo iz osam zemalja nekadašnjeg komunističkog bloka, nadali su se da su im se konačno otvorila vrata boljeg života. Stare članice strahovale su od, kako su neki govorili, »poljskih vodoinstalatera«, zapravo od naleta jeftinije radne snage s istoka koja će poharati njihova tržišta rada. Dvije godine nakon »big banga«, što se promijenilo? Naši susjedi Slovenci reći će - ništa.

- Nakon ulaska Slovenije u Europsku uniju život nam se nije baš promijenio, životni standard ostao je manje-više isti, a najveća prednost članstva je u tome da možemo reći da smo iz Europske unije. Upravo je tako odgovorila većina ispitanika u nedavno provedenom istraživanju o dvije slovenske godine u europskoj obitelji. Uspoređujući život prije i nakon priključivanja Uniji, više od polovine anketiranih ustvrdilo je da živi jednako, a oko trećine da živi lošije ili čak znatno lošije. Bolji život osjeća tek 14 posto ispitanika. Da se život nije promijenio, misle podjednako i žene i muškarci, i stariji i mlađi. Jedina razlika koja se može primijetiti vezana je uz stupanj obrazovanja. Među onima koji imaju završenu samo osnovnu školu ili manje od toga, 37,5 posto smatra da od ulaska u EU živi lošije, a među visokoobrazovanima takvih je 19 posto.

Poboljšanje životnog standarda osjeća tek sedam posto ljudi, dok se za gotovo tri četvrtine anketiranih standard nije promijenio. Da je ipak porastao, vjeruje tri puta više Slovenaca nego Slovenki. Međutim, da se u Sloveniji sada ponovo organizira referendum za ulazak u EU, građani bi se još jednom opredijelili za članstvo. Oko 80 posto onih koji su i prije tri godine izašli na glasovanje ponovo bi na listiću zaokružilo »za« EU, što je, doduše, manje nego 2003. godine, kada je članstvo poduprlo 89,6 posto izašlih na referendum.

I. FRLAN

Građani novih država članica prilično su podijeljeni kada ocjenjuju je li njihova zemlja imala koristi od članstva u EU-u, pokazuju istraživanja Eurobarometra. Tako, primjerice, dvije petine Mađara, 30 posto Maltežana i više od polovine Ciprana vjeruje da njihove zemlje članstvom nisu profitirale. Ujedno 55 posto Mađara ističe da je uključivanje u Uniju negativno utjecalo na situaciju sa zapošljavanjem u njihovoj zemlji, dok 54 posto Slovaka tvrdi upravo suprotno. Većina Mađara i Slovaka, više od 60 posto, slaže se da je ulazak u EU negativno utjecao na domaću poljoprivredu.

U novim članicama EU-a i dalje je jak osjećaj nacionalne pripadnosti. Međutim, mnogi su ponosni i na svoj europski identitet. Gotovo devet od deset Čeha ponosno je na svoju nacionalnu pripadnost, ali više od dvije trećine ponosno je i na to što su Europljani. U Estoniji je polovina ispitanika ponosna na svoju europsku pripadnost, a 88 posto na to što su Estonci. Petina Mađara osjeća se i Mađarima i Europljanima, no 45 posto nikada na sebe ne gleda kao na Europljane. Na Malti se, pak, 28 posto anketiranih smatra samo Maltežanima, a dvije trećine najprije Maltežanima, a onda i Europljanima.