Slobodna Dalmacija: 15. 05. 2006.
TEČAJNI OČAJ
HRVATSKA JE TALAC APSURDNOG ZAKONA SPOJENIH POSUDAŠTO SMO ZADUŽENIJI, KUNA NAM JE JAČA
ŠAH Dok bude trajala glad za kreditima, banke će je ’hraniti’ posuđivanjem novca u inozemstvu, pumpajući tako ino
dug HrvatskeMAT Kako uvezeni novac valja promijeniti u kune, potražnja za njima raste, što ’pumpa’ tečaj neovisno o zdravlju ukupne ekonomije
Frenki LAUŠIĆ
Jedna od najtočnijih laičkih definicija kapitalizma jest ona da je "kapitalizam sustav koji uništava ljude tako što im ispunjava sve želje". Nešto slično se događa i sada kada bankari povoljnim kreditima potiču građane na veliku potrošnju, a istodobno na taj način državu, dakle i njezine građane, čine sve više ranjivom na "vanjske šokove".
U taj se "đavolski naum" kapitala savršeno uklapa apsurdni zakon spojenih monetarnih posuda koji je trenutačno na snazi u Hrvatskoj, a koji govori kako je domaća valuta to jača što je veći inozemni dug zemlje, odnosno što je veći priljev kapitala iz inozemstva. "Zdrav razum" bi govorio kako domaća valuta neke zemlje može jačati samo zahvaljujući jačanju domaćega gospodarstva, ali ekonomija ima svoj "zdrav razum" koji se koristi i "čudnim putovima" da bi "pomagala" domaćim valutama.
Zbog takvog podužeg apsurdnog razvoja situacije, Željko Rohatinski, guverner Hrvatske narodne banke, kazao je kako je ovo najteža godina u njegovu mandatu jer središnja banka u takvoj "konstelaciji snaga" ima vrlo ograničene instrumente, osim korištenja grube administrativne sile. Iako je prošloga tjedna u dva dana prodala 115 milijuna eura na tržištu po cijeni od 7,283191 kunu po euru kako bi spriječila daljnje jačanje domaće valute, te treći dan, u srijedu, provela najveću ovogodišnju repo-aukciju u iznosu od 1,9 milijardi kuna, tečaj je u srijedu ipak glasio 7,276905 kuna za jedan euro.
Jačanje kune i ovaj put je potaknuto jačim zaduživanjem banaka u inozemstvu, kako bi mogle zadovoljiti potražnju za još uvijek povoljnim kreditima.
No, "bildanje" kune ovaj put gura i njihovo prikupljanje od velikih investitora koji žele spremno dočekati novu tranšu državnih obveznica kojima će se isplatiti prva rata duga umirovljenicima, a sasvim sigurno se pripremaju i za predstojeće izlistavanje Ininih dionica na Zagrebačkoj burzi.
Dakle, s jedne strane veliki priljev eura iz inozemstva zbog zaduživanja banaka, a s druge domaće "zadržavanje kuna" radi kupnje obveznica i dionica, čine golem pritisak na jačanje kune.
Stari ili novi guverner?
Aktualnom šefu HNB-a Željku Rohatinskom mandat istječe u srpnju, a u Vladi, kako doznajemo, još nisu donijeli odluku hoće li na to mjesto opet kandidirati njega ili nekoga drugog tko će provoditi malo mekšu monetarnu politiku, omogućujući još jaču kreditnu ekspanziju i rast vanjskog duga.
Premijeru Sanaderu očito nije lako odlučiti treba li u predizbornoj godini više voditi računa o dugoročnim interesima zemlje ili o potpori krupnoga kapitala i biračkog tijela koji složno žele nastavak potrošnoga vala na kredit.
Inodug narastao na 26,8 milijardi eura
Savjet HNB-a je na sjednici u srijedu objavio kako je ukupni inozemni dug zemlje dosegao krajem travnja gotovo 26,8 milijardi eura, što je za 14,9 posto više nego prije godinu dana te 4,9 posto više nego na isteku prošle godine. Samo u travnju porast duga iznosio je 478 milijuna eura, od čega na banke otpada 416 milijuna. Prema ocjeni Savjeta HNB-a, ovakvi podaci potvrđuju da je za zaustavljanje rasta inozemnih obveza banaka, a time i ukupnoga hrvatskog inozemnog duga, potrebno usklađeno korištenje mjera monetarne i fiskalne politike.