Slobodna Dalmacija: 23. 05. 2006.

ŽIVI SADA, PLATI KASNIJE PREDSTAVLJENO ISTRAŽIVANJE O ŠTEDNO-KREDITNIM NAVIKAMA U ZEMLJAMA SREDNJE I ISTOČNE EUROPE

Hrvati su lideri u dizanju kredita

KREDITI Od 2001. do 2005. broj zaduženih Hrvata se udvostručio i dosegao čak 22 posto populacije starije od 15 godina

ŠTEDNJA Hrvatska prednjači i po padu štednje u bankama u zemljama CEE-a, s 38 posto na 26 posto u četiri godine

Iz Londona: Ljubica VUKO

LONDON - Sve više građana u zemljama središnje Istočne Europe živi po sistemu "Živi sada, plati kasnije". Stoga je primjetan povećan broj kreditnih zahtjeva dok opada zanimanje za štedne proizvode. Obujam kredita građanima u toj regiji (CEE) se od 2000. čak udeseterostručio - pokazuju rezultati nedavno provedenog istraživanja tržišta Bank Austria Creditanstalt (BA-CA). Građani Hrvatske u tome prednjače, pa se od 2001. broj zaduženih Hrvata udvostručio i dosegao čak 22 posto populacije starije od 15 godina. Rečeno je to na press-konferenciji održanoj u Londonu za vrijeme 15. godišnje skupštine Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD).

Istaknuto je da je u kreditiranju građana najbrži rast zabilježila Rumunjska gdje sada 16 posto stanovnika iznad 15 godina starosti otplaćuje barem jedan kredit, za razliku od 3 posto korisnika kredita prije četiri godine. Visoki rast kreditne zaduženosti bilježe i Srbija i Crna Gora (s 3% u 2001. na 9% u 2005.), te Bugarska (s 3% na 7%). Naša zemlja prednjači i po padu štednje u bankama u istom razdoblju, i to s 38% na 26%. Slijede je Slovačka (sa 67% na 56%) i Češka (sa 62% na 56%).

Slovenija pak bilježi najveći porast korištenja bankovnih proizvoda sa 99% stanovnika iznad 15 godina starosti koji su klijenti banaka. Na drugom kraju ljestvice su BiH i Bugarska, obje sa 37% korisnika bankovnih usluga. U Hrvatskoj 83 posto stanovnika u toj dobi koristi bankovne usluge.

"To pokazuje veliki potencijal ove regije, oko 150 milijuna ljudi još uvijek ne koristi financijske usluge što pruža izvrsne razvojne prilike bankama", istaknuo je Andrea Moneta, član uprave BA-CA.

Premda broj vlasnika bankovnih računa stabilno raste, još uvijek je vrlo nizak u nekim zemljama u usporedbi s Austrijom, u kojoj 93 posto stanovnika raspolaže bankovnim računom. Takvih stanovnika je oko 35% manje u Rumunjskoj, Bugarskoj i BiH, a u novim članicama EU-a njihov broj se kreće od 48% u Poljskoj do 89% u Sloveniji.

Uživaj u životu sada i ovdje

Martin Mayr, stručnjak za tržišna istraživanja BA-CA, kaže da razlozi kreditne gladi u zemljama CEE-a leže u tome što ljudi u toj regiji, kao i u Zapadnoj Europi, žele uživati u životu, usredotočeni su na potrošnju i žele kupovati - ovdje i sada. Stoga plaće ostaju na tekućim računima za dnevnu uporabu i ne premještaju se na štedne račune kao nekad. Ako nemaju dovoljno, uzimaju kredite za kupnju televizora ili kompjutora.

Česi i Slovaci najviše štede

Česi i Slovaci su najveće štediše, pa ih čak 56% drži štedne račune, za razliku od 9% stanovnika SiCG i 5% u BiH. Ovakva podjela na "dužnike" i "štediše" prisutna je i pri financiranju privatnih investicija. Tako građani novih članica EU-a najčešće koriste štedne uloge za financiranje godišnjih odmora ili zdravstvene zaštite, dok se u Jugoistočnoj Europi, poglavito u Rumunjskoj i SiCG, u takvim slučajevima uglavnom poseže za kreditima.