Glas Istre: 24. 05. 2006.

SPRIJEČAVANJE PROTOKA INFORMACIJA BOLJKA JE SVIH RAZINA DRŽAVNE UPRAVE, LOKALNIH JEDINICA, ZAVODA I JAVNIH PODUZEĆA

Bitne odluke – zatvorena vrata

Mnoštvo važnih Vladinih odluka donosi se na zatvorenim sjednicama. Na nižim razinama stanje je mnogo gore, u nekim upravama ne žele ni razgovarati o mogućnosti da pojasne svoje poteze ili odluke

ZAGREB - Želeći pokazati da ništa ne želi skrivati, riječko je Gradsko poglavarstvo prošlog tjedna odlučilo prestati s praksom zatvorenih sjednica. No za politiku otvorenosti Poglavarstvo se odlučilo tek nakon što su novinari otkrili da je gradska vlast mjesecima šutjela o odluci o otpisu dugova tvrtkama čiji su vlasnici rodbinski povezani s članovima Poglavarstva. Negdje u isto vrijeme Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti na zatvorenoj je izbornoj skupštini odlučivala o novim članovima, a čelništvo te učene institucije čudilo se danima zašto ih novinari stalno ispituju o tome kako su i zašto donijeli pojedine odluke.

Samo ta dva najsvježija primjera pokazala su da u Hrvatskoj tijela javne vlasti i institucije koje žive na proračunskom novcu nemaju potrebu same od sebe objasniti poreznim obveznicima na što troše njihov novac, nego to čine tek kada ih netko »stisne«. Takva je situacija na svim razinama vlasti, od Vlade, preko ministarstava, pa do pojedinih uprava, zavoda, ali i lokalnih vlasti.

Kopanje po »Narodnim novinama«

Vlada zasad sastanči na otvorenim i zatvorenim sjednicama, a nisu rijetke ni one telefonske, izvanredne, na kojima se često donose odluke koje se javnosti najviše i tiču. U tom slučaju iz Vlade stignu tek štura priopćenja. O onom što se događa na zatvorenim sjednicama Sanaderova tima javnost se informira iz »Narodnih novina«, ali samo ako se radi o pravilnicima i uredbama koji i moraju biti objavljeni i ako novinari imaju dovoljno strpljenja svaki dan kopati po izdanjima toga glasila. Ostale su odluke uglavnom tehničke, tvrde iz Vlade, naravno, dok se ne pojavi neki transkript, kao što je slučaj s dugom Vlade Zeca i Kamen Ingrada. Još na početku svog mandata Vlada je razmišljala o tome da u potpunosti zatvori svoje sjednice, jer tako je u većini zemalja Europske unije, no srećom da se od toga odustalo jer su otvorene sjednice jedino mjesto gdje se barem nešto može saznati o radu Vlade. No one nisu jamstvo da će javnost saznati sve što Vlada radi.

Što se tiče ministarstava, tu je situacija različita, od one pozitivne s Ministarstvom poljoprivrede, gdje se može dobiti odgovor na svako pitanje u istom danu, do one u Ministarstvu zdravstva, odakle odgovori stižu nakon mjesec dana i to poštom. Takav se apsurd može izbjeći jedino izravnim kontaktom s ministrom Ljubičićem, ali to nije moguće baš u svakom trenutku.

Moguće spekulacije

Na nižim razinama situacija je još gora, tako primjerice u pojedinim upravama ne žele ni razgovarati o mogućnosti da bi možda javnosti morali objasniti neki svoj potez ili odluku. Što se događa u zavodima, primjerice mirovinskom i zdravstvenom, prava je enigma jer se najobičniji podaci iz tih institucija tretiraju kao vrući CIA-ini materijali i čekaju se tjednima.

Ništa bolja nisu ni sveučilišta. Sjednice senata su zatvorene, doduše nakon njih se može dobiti zapisnik, ali u njemu po običaju nema najinteresantnijih detalja o tome da netko, primjerice, drukčije misli i predlaže drukčije rješenje. Javna poduzeća, od kojih su mnoga na grbači države, također ne smatraju važnim objasniti javnosti što oni to rade, ali to ne čudi jer neka od njih prijašnjih godina (ACI) nisu vodila računa ni o tome da svom vlasniku, Vladi, dostave izvješća o poslovanju.

- Tijela javne vlasti nerado daju informacije, čine to samo kada moraju. Nerijetko se događa da su tijela javne vlasti na nižoj razini zatvorenija od državnih jer su pod manjim pritiskom javnosti i medija, kaže Zorislav Petrović, predsjednik Transparency Internationala. Napominje da je šteta što se ne osigura protok informacija od tijela javne vlasti do birača, jer se tako povećava mogućnost za spekulacije da je riječ o korupciji.

J. MARIĆ

Otvoreno – ali u Bruxellesu

Sjednice Europske komisije također su zatvorene, no teško bi ih bilo drukčije održavati s obzirom na broj novinara koji je akreditiran u Bruxellesu. No za svaku odluku novinari saznaju, i to putem nekoliko glasnogovornika. Uz to, novinarima su na brifinzima i konferencijama dostupni povjerenici i direktori pojedinih uprava i odgovaraju na svako njihovo pitanje. Kolege posebno dragocjenima smatraju tehničke brifinge da bi što bolje bili upoznati s bilo kojom temom ili problemom. Ako sami rade neku temu i pokušavaju doći do informacija, odgovore dobivaju u pravilu istog dana. Možda je najbolja ilustracija atmosfere u Bruxellesu iskustvo jedne kolegice kojoj nikada nijedan političar nije zatražio autorizaciju intervjua. S druge strane, u Hrvatskoj, autorizaciju onoga što su rekli neće zatražiti jedino dva bivša potpredsjednika Vlade – Slavko Linić i Andrija Hebrang.