Glas Istre: 26. 05. 2006.

KONSENZUS DRŽAVNOG VRHA: TAJNA SLUŽBA MOŽE BEZ ODOBRENJA VRHOVNOG SUDA PRISLUŠKIVATI GRAĐANE NA JAVNIM MJESTIMA

Pod nadzorom i SMS te mail poruke

Premijer Ivo Sanader pohvalio se da je prijedlog zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu dobio podršku hrvatskog predsjednika i oporbe. Najviše primjedbi izneseno zbog smanjenja civilnog nadzora rada tajnih službi

ZAGREB - Cijeli državni vrh složio se oko toga da tajne službe bez ikakvog odobrenja mogu prisluškivati, motriti i snimati građane na otvorenom prostoru i javnom mjestu, odnosno dok piju kavu na terasama gradskih kafića, šeću po parku, sunčaju se na plaži ili gledaju nogometnu utakmicu. Uz to tajna služba neće trebati odobrenje Vrhovnog suda ako želi »zaviriti« u ispis telefonskih razgovora bilo kojeg građanina Hrvatske ili nadzor lokacije korisnika mobilnih telefona. Takvo odobrenje neće joj trebati ni za tajni otkup dokumenata i predmeta koje ona iz nekog razloga procijeni važnima, ali ni za nadzor međunarodnih telekomunikacijskih mreža. To bi značilo da će tajna služba moći građanima pregledavati SMS i mail poruke stigle iz inozemstva.

Sve to predlaže se u novom zakonu o sigurnosno-obavještajnom sustavu koji je jučer predložila Vlada, a premijer Ivo Sanader pohvalio se da su on i predsjednik Stjepan Mesić usuglasili svaku odredbu zakona. No, po onome što je rekao premijer, čini se da je Vlada dobila podršku i oporbe za takve ovlasti tajne službe. Naime, premijer je istaknuo da je na »posebnom sastanku s predsjednikom Sabora i predsjednikom najjače oporbene stranke dogovoreno da se tek od sljedećih izbora primjenjuje odredba po kojoj će saborski Odbor za nacionalnu sigurnost voditi predstavnik najjače oporbene stranke u parlamentu«.

No, ako je vjerovati premijeru Sanaderu, predsjednik najjače oporbene stranke Ivica Račan, ali i ostale stranke, suglasili su se s cijelim zakonom.

- Sve što je u ovom zakonu ovako kako je predviđeno usuglašeno je, dakle, s predsjednikom Republike i najjačom oporbenom strankom, ali i s drugim strankama kroz različite oblike konzultacija, otkrio je Sanader.

OA + POA = SOA

Agenti će ubuduće raditi u jednoj umjesto dosadašnje dvije tajne službe jer se Obavještajna služba (OA) i Protuobavještajna služba (POA) spajaju u Sigurnosno-obavještajnu agenciju (SOA). Vojska će i dalje imati svoju Vojno-sigurnosno obavještajnu agenciju.

Najviše primjedbi na zakonski prijedlog stizalo je zbog smanjenja civilnog nadzora rada tajnih službi. Ministrica pravosuđa Ana Lovrin izvijestila je da je Vlada uvažila primjedbe iz saborske rasprave, pa će tako Vijeće za građanski nadzor i dalje moći reagirati u slučajevima kada su ugrožena prava građana, i to ne samo ako oni to prijave, kako je prvotno predlagala Vlada, nego i ako samo zaključi da postoji sumnja u ugrožavanje prava građana. Vijeće će moći zatražiti objašnjenje od ravnatelja tajne službe, pozvati ga i na razgovor, ali više neće moći ući u tajnu službu i kontrolirati je po svom nahođenju.

Tu će priliku imati tek jedan člana vijeća i to u slučaju kada na zahtjev Sabora u nadzor ide Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost. Uloga saborskog odbora i dalje ostaje ista, a to znači da parlament preko njega kontrolira tajne službe, a ako zakon bude usvojen, odbor će nakon sljedećih izbora voditi zastupnik iz oporbenih redova.

Račan: O zakonu načelno

Predsjednik SDP-a Ivica Račan zbog zauzetosti jučer nije mogao komentirati Sanaderove tvrdnje. Tek je napomenuo da je sastanak o kojem je premijer govorio bio načelne prirode i da se na njemu nije konkretno razgovaralo o spomenutom zakonu. Račanov stranački kolega i jedan od najglasnijih protivnika zakona Šime Lučin kaže da »ne zna tko je s kim razgovarao«, ali ističe da odredba po kojoj bi oporba preuzela saborski Odbor za nacionalnu sigurnost ne bi bila sporna da se zakonom ne smanjuje razina građanskog nadzora nad obavještajnim službama.

- Ako se odgađa odredba o tome da parlamentarna oporba bira predsjednika odbora, onda bi trebalo odgoditi i smanjivanje ovlasti Vijeća za civilni nadzor, kaže Lučin, koji procjenjuje da će do kraja mandata sadašnje Vlade biti puno manja razina kontrole rada tajnih službi.

J. MARIĆ, D. CIGLENEČKI

Sanader: Crna Gora se mora odreći uloge u srpskoj agresiji na Hrvatsku

Vlada je jučer usvojila posebnu izjavu u povodu referenduma u Crnoj Gori u kojoj je ocijenila da je »provedba referenduma potvrdila da je Crna Gora zrelo, stabilno, demokratsko i Europi okrenuto društvo«. Premijer Ivo Sanader najavio je da će Hrvatska priznati Crnu Goru kada to učini i Europska unija, ali je dodao da se ta država mora odreći svoje uloge u srpskoj agresiji na Hrvatsku.

- Ne znači da ćemo zaboraviti prošlost, ali želimo graditi novu budućnost mira i stabilnosti u jugoistočnoj Europi, kazao je Sanader, a pozdravio je i ispriku svog kolege Mile Đukanovića upućenu Hrvatskoj.

Vlada je istaknula punu spremnost i interes da s Crnom Gorom razvija odnose dobrosusjedstva, suradnje, ravnopravnosti, uzajamnog uvažavanja i zajedničkog doprinosa trajnom miru. Vlada ocjenjuje i to da referendum u Crnoj Gori otvara i Srbiji perspektivu trajnog uređenja odnosa dobrosusjedstva i suradnje sa svim državama i narodima ovog dijela Europe, učvršćenja vlastitih društvenih i gospodarskih prilika i razvitka te osiguranja važnog mjesta i uloge Srbije u jugoistočnoj Europi, kao i njezinog puta prema euroatlantskim integracijama.