Glas Istre: 31. 05. 2006.

KRIZA ZBOG BOLNIČKIH DUGOVA ZA LIJEKOVE I PRIJETNJA VELEDROGERIJA OVRHAMA IZRAVAN REZULTAT PROMAŠENE ZDRAVSTVENE POLITIKE

Bankrot bolničkog sustava

Probleme s plaćanjem ima 40 posto bolnica, veledrogerije potražuju 280 milijuna kuna. Za povećanje plaća u bolnicama nisu osigurana sredstva. Ministar Ljubičić poručuje županijama, koje ni o čemu ne odlučuju, da plate dugove

RIJEKA - Kriza nastala zbog ovrha kojima će veledrogerije naplatiti 280 milijuna kuna od 25 bolnica koje im za lijekove duguju duže od godinu dana izravan je i predvidiv rezultat promašene zdravstvene politike. Ako, naime, 40 posto bolnica u državi ima probleme s plaćanjem dobavljačima, ili je Ministarstvo zdravstva nesposobno odabrati stručno vodstvo bolnica ili se pak bolnički sektor urušava jer nije reformiran.

Više od svake treće od 64 bolnice u Hrvatskoj praktički je u bankrotu, a rješenja nisu jasna, a još su manje ujednačena. U bolnicama je sigurno tek jedno – isplata plaća, od kojih su ponajprije liječničke kolektivnim ugovorom povećane, a za to nije osiguran novac.

Kao odgovor na krizu koja se ne može raspletati bez daljeg ugrožavanja bolesničkih prava, vlast šalje paranoidnu poruku: Andrija Hebrang najavljuje sanaciju državnih bolnica, ministar zdravstva Neven Ljubičić županijama naređuje da zbrinu dugove bolnica u svom vlasništvu. Kakva je razlika? U svim bolnicama baš sve, od broja kreveta i zaposlenih do financija i opsega liječenja, određuje državna vlast. Ona je postavljala svoje ravnatelje i u državnim bolnicama, a u županijskima vlasnik baš ni o čemu od toga ne odlučuje, izuzev o imenu ravnatelja.

Dugovi veći od proračuna

Zamjenik istarskog župana Marin Brkarić, član Upravnog vijeća Opće bolnice Pula, krizu vidi kao nužan proizvod sustava zdravstva i unatoč iznimno visokim dugovima te bolnice podržava rad njezine uprave. Dugovi veledrogerijama stariji od godinu dana iznose 40 milijuna kuna, što je trostruko više od mjesečnog proračuna pulske bolnice.

- Kod poslovnih banaka kreditom od 71 milijun kuna pokrit ćemo dugove i pod povoljnijim uvjetima reprogramirati ranije kredite kojima je bolnica premošćivala financijske probleme, kaže Brkarić, ali problem financiranja bolničkog sustava ostaje. Iz bolničkog proračuna više od 70 posto odlazi na plaće, ustanova na to ne može utjecati.

- Ako nam iz Ministarstva poručuju da smo za županijske bolnice odgovorni, neka decentraliziraju sustav i financije pa ćemo tu odgovornost preuzeti, jer ovako smo odgovorni samo za probleme koji proizlaze iz nereformiranog sustava zdravstva, ističe Brkarić.

Loš sustav kvari bolnice

Primjer bolnice u Slavonskom Brodu možda je najindikativniji za priču o tome što loš sustav može napraviti od dobre bolnice. Ta je ustanova bila poznata po dobrom upravljanju i poslovanju, a o kontinuitetu u tom području najbolje svjedoči podatak da je u proteklih 40 godina promijenila svega tri ravnatelja. Ravnateljstvo, na čelu s dr. Davorinom Đanićem, dalo je ostavku nakon što je godinu dana upozoravalo da ni najbolje bolnice i uprave neće izdržati pritisak kojemu će biti izložene.

- Ne može se nedostatak reforme opravdati odgovornošću ravnatelja, jer ni najbolji nisu u stanju liječiti bolesne, zaposlenima omogućiti normalne uvjete rada i poslovati bez gubitaka, kategoričan je Đanić, koji tvrdi da veledrogerije, a većina ih je u vlasništvu stranaca, traže poštovanje kakvih-takvih pravila.

- Do potpisivanja kolektivnog ugovora u slavonskobrodskoj bolnici plaćali smo dugove u roku od 180 dana, a nakon početka njegove primjene dug stariji od godinu dana je 1,4 milijuna kuna. Proteklih pet mjeseci bolnički je proračun povećan mjesečno za 204 tisuće kuna, a izdvajanja za plaće kolektivnim ugovorom mjesečno su veća za 340 tisuća kuna, pa samo tu nastaje razlika od 140 tisuća kuna mjesečno, ne računajući rast troškova poput hrane ili energenata, objašnjava Đanić.

Prijetnja u Šibeniku

Općoj bolnici Šibensko-kninske županije blokiran je račun, a svakoga trenutka očekuju ovrhu zbog 21 milijuna kuna duga, od čega glavninu čine neplaćeni računi veledrogerijama, koje su pokrenule ovršne postupke, naglašava Željko Burić, ravnatelj šibenske Opće bolnice.

- Račun nam je blokiran, a ako sav dug dođe na naplatu, bit će nam onemogućena ne samo isplata plaća, nego i normalno funkcioniranje bolnice, rekao je Burić. Napominje da bolnica ima 11 milijuna kuna mjesečnih prihoda, a od toga čak 9,5 milijuna kuna ide na plaće.

Splitska Klinička bolnica u ponedjeljak je u cijelosti isplatila deset milijuna kuna duga veledrogerijama, zbog čega joj je prijetila ovrha, potvrdio je ravnatelj te bolnice Dujomir Marasović.

N. BERBIĆ, Z. LAZINICA

KBC-u Rijeka i Zagreb ne prijete ovrhe

Kao ni Klinički bolnički centar Zagreb, niti KBC Rijeka nije među bolnicama kojima prijeti ovrha veledrogerija. Iako u ravnateljstvu riječkog KBC-a tvrde da racionaliziraju, ali ne zakidaju bolesnike, u većini je bolničkih djelatnosti pad bolesničkog standarda očevidan.

Grad sanira dug Svetoga Duha

Zagrebačko poglavarstvo preuzelo je jučer obvezu podmirenja dijela duga veledrogerijama Opće bolnice Sveti Duh u iznosu nešto većem od 16 milijuna kuna. Prema riječima pročelnika za zdravstvo Zvonimira Šostara, postignut je dogovor sa svim veledrogerijama da ne idu u ovrhu, već će Grad u cijelosti sanirati dug nastao prije nego što je sadašnji ravnatelj Mladen Bušić preuzeo Sveti Duh. Šostar tvrdi da od časa kada je Bušić preuzeo bolnicu nije nastalo ni lipe novoga duga te je obećao da će Grad u sljedeća dva do tri mjeseca u cijelosti sanirati dugovanja te bolnice, koja iznose oko 40 milijuna kuna. (N. C.)

UDRUGA POSLODAVACA U ZDRAVSTVU KRITIZIRA VLADU ZBOG BOLNIČKE KRIZE

Uzroci kolapsa izvan dohvata ravnatelja

Jasna, javna i jednaka mjerila u ocjeni poslovanja bolnica te sagledavanje pravih problema zdravstva, od Vlade i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi traži Udruga poslodavaca u zdravstvu. Udruga poziva na osiguranje dodatnog novca i na nužne mjere da bi se poslovanje bolnica normaliziralo.

Teška situacija bolničkoga zdravstva posljedica je uvjeta poslovanja na koje ustanove nisu mogle utjecati, stav je Udruge. Prije svega je u pitanju rast troškova za zaposlene, plaće, regres, božićnice i darove za djecu. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje pokrije tek 55 posto tih troškova, što znači da čak 159 milijuna kuna bolnicama ostaje nepokriveno. U 2004. godini te su naknade isplaćene zaposlenima iz namjenskih i dodatno osiguranih sredstava. Najtežom poslodavci u zdravstvu ocjenjuju situaciju u općim bolnicama, gdje rast izdataka HZZO pokriva tek s 44 posto. Isticanje odgovornosti ravnatelja nije realan način sagledavanja uzroka nastalog stanja niti omogućava rješenje. (N. B.)