Jutarnji list: 08. 06. 2006.

S CIA-om tajno surađivalo čak 14 europskih država

Piše: Goran Andrijanić

Europske su države dopuštale korištenje zračnog prostora za transport uhićenika ili su takve aktivnosti na svom terenu prešućivale. Prema izvješću, u Poljskoj i Rumunjskoj nalazili su se i tajni zatvori u koje su dopremani uhićenici

Vlade 14 europskih država pomagale su ili tolerirale tajna uhićenja i transporte osumnjičenika za terorizam koje je na teritoriju Europe organizirala američka Središnja obavještajna agencija (CIA), pri čemu su Poljska i Rumunjska moguće lokacije CIA-inih tajnih zatvora o čijem postojanju su nagađali zapadni mediji, navodi se u danas objavljenom izvješću posebnog istražitelja Vijeća Europe, Dicka Martyja.

“Sada je jasno, iako smo daleko od toga da utvrdimo punu istinu o tome, da su vlasti nekoliko europskih zemalja aktivno pomagale CIA-i u nezakonitim aktivnostima. Druge države su te aktivnosti svjesno ignorirale ili nisu željele znati za njih”, stoji u izvješću o kojemu je rasprava u Vijeću Europe zakazana za 27. lipnja.

Razne kategorije suradnje

Zaključak švicarskog parlamentarca Martyja jest da su europske države sudjelovale u, kako ju je nazvao, “paukovoj mreži” suradnje s CIA-om koju su SAD formirale u svrhu svoje politike uhićenja osumnjičenika, te izručivanja u treće zemlje gdje su bili ispitivani. Pojedine države dopuštale su američkim obavještajcima otmicu njihovih državljana, uporabu zračnoga prostora za tajne transporte uhićenika osumnjičenih za islamistički terorizam ili su jednostavno prešućivale takve i slične sporne aktivnosti inozemnih obavještajnih agencija na svomu teritoriju.

Izvješće navodi Švedsku, Bosnu i Hercegovinu, Veliku Britaniju, Italiju, Makedoniju, Njemačku i Tursku kao države “odgovorne, u različitim stupnjevima, za povredu ljudskih prava pojedinih osoba”. Još sedam europskih država, stoji u izvješću, “moglo bi biti odgovorno za suradnju, aktivnu ili pasivnu” - Poljska, Rumunjska, Španjolska, Cipar, Irska, Portugal i Grčka.

Posebni istražitelj Vijeća Europe u svom iscrpnom izvješću kategorizira države prema vrsti suradnje s CIA-inim agentima koji su bili na zadatku uhićenja i transporta osumnjičenih terorista. Tako su, tvrdi Marty, Španjolska, Turska, Njemačka i Cipar osigurale logističke centre za pripravu operacija uhićenja i izručenja osumnjičenika. Britanija, Portugal, Irska i Grčka bile su odmarališne točke za letove zrakoplova u kojima se prevozilo osumnjičenike, dok su otmice svojih državljana dopustile Italija, Švedska, BiH i Makedonija. Pri tome Marty poimence navodi zrakoplovne luke koje su se koristile u neku od navedenih svrha.

Najozbiljnije optužbe upućene su na račun Poljske i Rumunjske, dvije države za koje Marty tvrdi da im se može dokazati da su tajni zatvori CIA-e u Europi locirani na njihovu teritoriju. Zrakoplovne luke Temišvar u Rumunjskoj, te Szymany u Poljskoj navedene su pod kategorijom odredišnih točaka zrakoplova s osumnjičenicima (zajedno s još osam zrakoplovnih luka izvan Europe). Pretpostavlja se da su CIA-ini zatvori smješteni u blizini tih europskih zračnih luka.

Slučaj Khaleda El-Masrija

Na temelju izvješća udruga za zaštitu ljudskih prava, medijskih napisa, izvješća europskih kontrola letova te osobnog kontakta s američkim i drugim obavještajnim službama, Marty je naveo imena 14 osoba osumnjičenih za terorizam koje su bile mete CIA-inih uhićenja i izručenja.

Među njima je Khaled El-Masri, njemački državljanin libanonskog podrijetla koji je uhićen u Makedoniji u siječnju 2004., a potom prebačen u Afganistan i koji tvrdi da je bio mučen. El-Masri je uskoro pušten na slobodu nakon što se utvrdilo da je njegovo uhićenje bilo pogreška zbog zamjene identiteta. Detaljno se analizira i slučaj šest državljana BiH uhićenih u Sarajevu zbog sumnje na planiranje napada na zapadna veleposlanstva, te uhićenje egipatskog klerika Abu Omara, kojeg su postrojbe CIA-e uhvatile u Milanu u lipnju 2003.

Reakcija državnika zemalja prozvanih u Martyjevu izvješću za sudjelovanje u “paukovoj mreži” tajnih uhićenja i transporta, koje je organizirala CIA, uslijedile su nedugo nakon vijesti o objavi rezultata sedmomjesečne istrage.

Tako je poljski premijer Kazimierz Marcinkiewicz izjavio kako je tvrdnja da u njegovoj državi postoje tajni zatvori CIA-e “klevetnička i uvredljiva i potpuno neutemeljena na činjenicama”. Norica Nicolai, zamjenik Odbora za obranu rumunjskog parlamenta, rekao je da bi volio vidjeti dokaze koji potvrđuju izjave Dicka Martyja.

Oštre reakcije vlada

- Ako netko koristi izraze poput ‘vjerujem da’, onda ta osoba ima obvezu potkrijepiti tvrdnje koje mogu ugroziti kredibilitet pojedinih država - poručio je Nicolai.

Britanski premijer Tony Blair je u govoru pred Donjim domom parlamenta rekao da izvješće Vijeća Europe “ne donosi ništa novoga”. - Rekli smo sve što smo trebali reći o tome. Svi znamo da su izručenja postala uobičajena praksa američke administracije i ovaj parlament je informiran o svim takvim zahtjevima koje smo dobili - naglasio je Blair.

Visoki neimenovani makedonski dužnosnik rekao je da je njegova država “rekla sve što je imala reći izaslanstvu Europskog parlamenta”, te da “izvješće ne pruža nikakve dokaze koji bi potvrdili ili demantirali tvrdnje Khaleda El-Masrija”. SAD su već nekoliko puta potvrdile uhićenja osumnjičenika za terorizam u Europi, ali su demantirale sve tvrdnje o mučenjima.

Amnesty International pozdravio izvješće

LONDON - Amnesty International (AI) pozdravio je danas objavljeno izvješće Vijeća Europe navodeći kako ono potvrđuje brojne navode iz njihova dokumenta o istoj problematici. “Amnesty International pozdravlja snažan, jasan signal koji je Vijeće Europe poslalo europskim vladama i Sjedinjenim Američkim Državama”, stoji u priopćenju.

Hrvatski Amnesty pak danas nije davao nikakve izjave. Naime, oni su prije nekoliko mjeseci istaknuli da je i Hrvatska bila dijelom “paukove mreže” koju je isplela CIA kako bi organizirala tajna uhićenja. Prema hrvatskom AI-ju, u dubrovačku zračnu luku na Čilipima u nekoliko je navrata slijetao zrakoplov marke Boeing za koji su tvrdili da ga je CIA koristila za prebacivanje uhićenika. Izvješće Vijeća Europe pak nigdje ne spominje Hrvatsku ni kao lokaciju koju bi zrakoplovi koristili kao moguće odmorište. (Ž. T.)