Vjesnik: 10. 06. 2006.

Beograd tjera crnogorske diplomate iz rezidencija

Crnogorski diplomati dobili rok od 25 dana da obave primopredaju i napuste rezidencije i stanove u kojima trenutačno borave u inozemstvu

Prema pisanju podgoričkog dnevnika Vijesti, Crna Gora je spremna poslati svoje diplomatske predstavnike u Bruxelles, Washington, Berlin, Ljubljanu, Skopje i Zagreb odmah nakon što bude priznata kao neovisna država.

Službena Podgorica procjenjuje da upravo odnosi s tim zemljama i institucijama predstavljaju vanjskopolitičke prioritete nove države.

Zbog toga je ministar vanjskih poslova Crne Gore Miodrag Vlahović uputio pismo kojim poziva sve Crnogorce koji su do sada radili u diplomatskim predstavništvima bivše državne zajednice da se vrate u Crnu Goru i stave na raspolaganje ministarstvu i vladi.

Istovremeno Beograd nije zabrinut zbog možebitnog odlaska crnogorskih kadrova iz diplomacije, jer od 1200 zaposlenih u bivšem zajedničkom Ministarstvu vanjskih poslova samo je 47 Crnogoraca. Njih 13 su ambasadori i šefovi misija, sedam generalni konzuli, 21 niži diplomatski službenik po ambasadama, misijama i konzulatima, te pet viših dužnosnika u samom Ministarstvu u Beogradu.

Ipak, Podgorica ne očekuje da se svi diplomatski službenici vrate u Crnu Goru. Nekoliko njih u New Yorku, Bruxellesu i Beču dobilo je naputke da ostanu i počnu intenzivno pripremati teren za otvaranje crnogorskih misija u Ujedinjenim narodima, Europskoj uniji i OESS-u.

To bi ipak moglo ići teže nego što Podgorica očekuje. Jer, i Beograd je povukao nekoliko poteza kojima daje na znanje kako se želi riješiti crnogorskih kadrova. Oni su u diplomatsko-konzularnim predstavništvima obaviješteni da imaju 25 dana da obave primopredaju svojih poslova i napuste rezidencije i stanove u kojima trenutačno borave u inozemstvu. Krajnji rok za njihov povratak je 30. lipnja. Beograd će im platiti troškove selidbe i sva zaostala primanja zaključno s 5. lipnjem.

Ovo posljednje obećanje dosta je značajno jer diplomatska mreža bivše državne zajednice Srbije i Crne Gore plaće dobiva sa zaostatkom dva do tri mjeseca. A Beograd nije redovno podmirivao ni troškove stanovanja i druge troškove svojih diplomatskih predstavnika u inozemstvu.

Pravi prijepori, kad je diplomacija u pitanju, između Beograda i Podgorice očekuje se ipak kad na red dođe podjela imovine bivše zajedničke države Jugoslavije. Naime, Podgorica računa da bi morala dobiti neke zgrade veleposlanstava, rezidencija i generalnih konzulata u inozemstvu, no Beograd se nije spreman toga odreći tvrdeći da je načelni sporazum o podjeli te imovine postignut još dok su Srbija i Crna Gora bile u zajedničkoj državi.

Aleksandar Milošević