Slobodna Dalmacija: 10. 06. 2006.

EUROLAND ULASKOM U EU I UVOĐENJEM EURA GASI SE HRVATSKA NARODNA BANKA

NOVI GUVERNER BIT ĆE I POSLJEDNJI

ZBOGOM VALUTNOJ KLAUZULI Uvođenjem eura Hrvatska narodna banka će monetarni suverenitet u najvećem dijelu prenijeti na Europsku centralnu banku. Time će nestati problemi s inodugom, većinom indeksiranim u eurima, a u povijest će otići i valutna klauzula

Piše: Frenki LAUŠIĆ

Sljedeći guverner Hrvatske narodne banke bit će i posljednji koji će "samostalno i suvereno" obavljati svoju dužnost. HNB će monetarni suverenitet u najvećem dijelu prenijeti na Europsku centralnu banku uvođenjem eura umjesto kune, koje će se, u slučaju da Hrvatska do tada uđe u Europsku uniju, prema prognozama analitičara najvjerojatnije dogoditi 2011. ili 2012.

ECB, naime, utvrđuje monetarnu politiku EU-a, pa će i Hrvatska biti sasvim podložna politici ECB-a. Usvajanjem eura i prebacivanjem ovlasti s HNB-a na ECB, nestat će i problemi Hrvatske s inozemnim dugom, većinom indeksiranim u eurima, a u povijest će otići i valutna klauzula. No, zbog iznimne važnosti položaja guvernera HNB-a u tom međuperiodu, čudno je da Vlada praktički mjesec dana prije izbora novog šefa monetarne vlasti, još nije javno definirala svog kandidata. Iako je sigurno da ta monetarna politika neće u bitnome odstupati od sadašnje, bar kad je u pitanju stara dilema o deprecijaciji kune, i nijanse monetarne politike su bitne u osjetljivoj tečajno-kamatno-dužničkoj priči.

U Vladi traju intenzivne analize o tome hoće li predložiti sadašnjega guvernera ili viceguvernera, čime bi se nastavio kontinuitet sadašnje čvrste politike HNB-a, ili će predložiti nekog drugog koji bi popustio financijskom sektoru. Izbor je to između tečajne stabilnosti, kakve-takve kontrole rasta vanjskog duga, ali i vjerojatnog manjeg gospodarskog rasta i potrošačke groznice u prvom slučaju ili, u drugom, mogućeg bržeg gospodarskog rasta i potrošnje, ali i problema s tečajem i inodugom, što dodatno pojačava osjetljivost Hrvatske na vanjske šokove.

Novi guverner Rohatinski, Vujčić, Lovrinović ili Prka

Predlaganjem Željka Rohatinskog za još jedan mandat Vlada bi uputila signal da će monetarna politika ostati iznimno osjetljiva na sve probleme vanjskog duga, dok bi predlaganjem Borisa Vujčića, aktualnog viceguvernera, ostala na istoj liniji, ali možda s nešto blažim restriktivnim mjerama prema bankarskom sektoru. Svaki drugi kandidat koji je "u igri", od Ivana Lovrinovića s Ekonomskog fakulteta do Bože Prke, predsjednika Uprave Privredne banke, značio bi najvjerojatnije zadržavanje osnovne politike HNB-a uz značajnije ublažavanje restriktivnosti prema bankama i financijskom sektoru.