Slobodna Dalmacija: 12. 06. 2006.

STEZANJE REMENA MOGUĆE JE DA ĆE JESEN DONIJETI SKUPLJE KREDITE

Slažu se kockice za rast kamata

PUMPA DUGA Svako daljnje zavrtanje inozemnih kreditnih špina od HNB-a, a takav je scenarij prilično izgledan ove jeseni, nužno bi vodilo rastu kamata na kredite, slažu se bankari

Piše: Sanja STAPIĆ

Hoće li kamate na kredite rasti, ovisi isključivo o mjerama središnje banke. Zadrži li se sadašnji monetarni okvir, očekujemo status quo po pitanju kamata za kredite i blagi rast kamata na depozite. Kažu to o mogućnosti da na jesen skoče cijene kredita u HVB Splitskoj banci, dok u Raiffeisenbank (RBA) objašnjavaju da kamate na kredite ovise o kretanjima cijena izvora sredstava — pasive, u kojoj je euro visoko zastupljen.

— U ovoj godini se očekuje rast referentnih kamatnih stopa na euro i na druge globalne valute, pa će posljedično morati rasti i kamate na kredite. Navode to u RBA, ističući da rast kreditnog portfelja ovisi o potražnji koju hrani rast gospodarskih aktivnosti i sklonosti potrošnji. Smanjivanje potražnje za kreditima mora se zasnivati na smanjivanju potrošnje, a ne usporavanju gospodarskog rasta. U RBA tvrde da se to može postići sankcioniranjem neurednih dužnika, odnosno, učinkovitim pravosuđem — osnovnom polugom u smirivanju rasta kredita. I u HVB Splitskoj banci vele da rast kredita prvenstveno ovisi o smanjenju potražnje za kreditima za krajnju potrošnju, što se, smatraju, može osigurati pažljivim promišljanjem i oživotvorenjem niza fiskalnih mjera.

U Hrvatskoj udruzi banaka navode da je visina kamata u stvar poslovne politike svake banke te ukazuju da je problem dosadašnjih mjera HNB-a što utječu na ponudu, a ne na potražnju. Stoga je i cilj tih mjera upravo podizanje kamata, čime bi se smanjila potražnja. Dođe li do toga, u HUB-u pretpostavljaju da će se podići kamate za sve sektore, pa i gospodarstvo, što će značiti otežano i skuplje dolaženje do potrebnih sredstava za investiranje u rast i razvoj.

Hrvatska narodna banka ponudila je bankama da će smanjiti stopu opće obvezne pričuve od 17 posto, čime bi im na raspolaganju bilo dovoljno novca iz domaćih izvora, a od banaka zauzvrat traži da se dodatno ne zadužuju u inozemstvu. U HVB Splitskoj banci kažu da bez informacije koliko bi iznosilo to smanjenje teško mogu procijeniti utjecaj tih mjera na likvidnost banaka, dok u Hrvatskoj udruzi banaka naglašavaju da je smanjenje obvezne pričuve poželjno, a ona će se morati približiti stopama pričuve u EU od dva posto.

Vanjskom dugu soli na rep

Hrvatska je u svibanj ušla s gotovo 26,8 milijardi eura inozemnog duga, što je za 14,9 posto više nego prije godinu dana. Inodug je od siječnja do kraja travnja povećan 1,25 milijardi eura, a inodug banaka i više - za 1,33 milijarde eura. U HNB-u vjeruju da je taj rast moguće obuzdati samo drastičnim zaoštravanjem mjera novčane politike, no to bi moglo imati vrlo nepoželjne učinke na gospodarski rast, na mala i srednja poduzeća koja nemaju mogućnosti izravnog pristupa inozemnim kreditnim izvorima.

Nema više dogovorne ekonomije

Kada bi banke potpuno pristale na ponudu HNB-a, to bi značilo povratak na načela dogovorne ekonomije, kažu u Raiffeisenbank, podsjećajući da u tržišnoj ekonomiji svi poslovni subjekti nastoje uvećati aktivnosti i ostvariti maksimalnu dobit.

— HNB može kalkulirati efekte smanjenja obvezne pričuve i očekivati alikvotno smanjenje inozaduživanja banaka. Budući da su mjerama HNB-a inozemni izvori postali vrlo skupi za banke, sve će nastojati iskoristiti oslobođena sredstva prije korištenja inozemnih. Ali to ne znači da će sve banke potpuno odustati od zaduživanja u inozemstvu. Pojavi li se mogućnost zarade, banka će sama odlučiti kako financirati plasman i da li joj se on isplati — objašnjavaju u RBA.