Vjesnik: 16. 06. 2006.

Bitka Bruxellesa za spas europskog ustava

Bez novog ustava i jasnijih i praktičnih pravila o funkcioniranju Unije s povećanim članstvom nemoguće je primati nove zemlje

BRUXELLES (Od Vjesnikovih izvjestitelja) - Iako konačnog dogovora o ustavu neće niti može biti, austrijski premijer Wolfgang Schüssel nada se barem da na dvodnevnom summitu neće imati većih problema. Razlike među zemljama oko toga što treba učiniti da bi se spasio europski ustav još uvijek su velike. Tzv. pauza za razmišljanje produžena je za novih godinu dana, a kako sada stvari stoje, ključnu ulogu u stvaranju novog ustava imat će Francuska.

Čelnici Europske unije na dvodnevnom sastanku na vrhu započeli su razgovore o dvije najvažnije teme: europskom ustavu i nastavku proširenja. Te dvije teme međusobno su povezane jer se kod jednog dijela zemalja nastavak proširenja uvjetuje rješavanjem višestruke krize u kojoj se Unija našla.

Pojednostavljeno rečeno, bez novog ustava i jasnijih i praktičnih pravila o funkcioniranju Unije s povećanim članstvom nemoguće je primati nove zemlje. Francuska će zbog toga, navodi se u diplomatskim kuloarima imati ključnu ulogu, i to zbog dva razloga. Prvi je predsjednički izbori u prvoj polovici sljedeće godine kad se na francuskoj političkoj sceni očekuje preokret. U isto vrijeme, Unijom će predsjedavati Njemačka od koje se očekuje da ponudi prve prijedloge za spas europskoga ustava.

Francuska bi mogla drugi put imati ključnu ulogu 2008. godine kad ona predsjeda Unijom jer bi se do tog vremena trebala znati sva rješenja i usuglasiti se sa svim zemljama članicama. Kako sada stvari stoje, teško da će se ići na pisanje novoga ustava, već će se pokušati učiniti neke promjene.

Ono što bi trebalo ostati od starog ustava jesu dijelovi koji se tiču uspostave predsjednika Europske unije, ministra vanjskih poslova, glasačkog sustava i plana o smanjivanju Europske komisije.

Austrijski kancelar Schüssel odbacio je kritike da je austrijsko Predsjedništvo u šest mjeseci napravilo malo, te da su ključni problemi prebačeni u ruke Finske koja predsjeda Unijom u drugoj polovici ove godine.

Iako su se svi EU čelnici prvog dana summita kleli u važnost nastavka rada, jer europsko jedinstvo nema alternative, razlike među ključnim zemljama članicama su i dalje velike. Austrija zajedno s Francuskom sasvim će sigurno drugog dana sastanka na vrhu iritirati Britaniju jer će naglašavati važnost apsorpcijske sposobnosti Unije formulom kojom se želi naglasiti da EU nije spremna na novo proširenje i da s time treba pričekati.

Britanija se zajedno sa sjevernim EU članicama, Švedskom i Finskom zalaže za nastavak proširenja, a protivi se i ideji njemačke kancelarke Angele Merkel da se nekim zemljama umjesto punopravnog članstva ponudi »privilegirano partnerstvo«.

Po pitanju proširenja, ta dva bloka ne slažu se niti oko Turske. Dok jedni smatraju da je upravo Turska pravi kandidat za takvo privilegirano partnerstvo, drugi drže da je reformski proces u turskoj vezan uz ispunjavanje EU standarda, pa napokon i samo članstvo od neprocjenjive važnosti za obje strane. Austrijski kancelar Schüssel je prvog dana summita neuobičajeno snažno u srazu između Turske i Cipra stao na ciparsku stranu.

Način rada Europske unije i sadašnje stanje među zemljama članicama oštro je kritizirao i bivši predsjednik Europske komisije Jacques Delors koji je upozorio da bi, ako se ovako nastavi, moglo doći do kolapsa europskog projekta. Arhitekt jedinstvene EU valute i monetarne unije optužio je šefova država i vlada EU-a za nedostatak zajedničkog cilja i europske vizije. Da sam čekao na dogovor svih 15 članova oko eura, nikad ne bih mogao uspostaviti zajedničko tržište. Ovako sam to uspio sa 12 država i stoga bi EU trebala razmisliti o Uniji sa dvije brzine, izjavio je Delors.

Jedno od također teških pitanja na dnevnom redu je i stanje u Srbiji. Austrijska šefica diplomacije Ursula Plasnik stavila je Srbiju na dnevni red summita u pokušaju da se ta zemlja ne izolira u potpunosti, budući da je Unija zamrznula pregovore sa Srbijom zbog nesuradnje s Haaškim sudom. EU nema rješenja ni odgovora za pitanje kako postići stabilnost zemlje, osiguravanje njezine europske perspektive u delikatnoj fazi pregovora o Kosovu. EU-diplomati zabrinuti su zbog mogućeg radikaliziranja političkog stanja u toj zemlji.

Bruno Lopandić, Jurica Körbler