Jutarnji list: 19. 06. 2006.
Samo 5% Hrvata nije u
minusu
Piše: Jadranka Šević
ZAGREB - Redovito
voditi evidenciju o dnevnim troškovima i nastojati da rashodi ne premaše
prihode obiteljskog ili osobnog budžeta. Teoretski ovaj osnovni postulat
racionalnog upravljanja osobnim financijama, pri kojem vam na kraju mjeseca još
i preostane nešto novca, zvuči vrlo jednostavan.
U praksi ga u Hrvatskoj
primjenjuje, po nekim istraživanjima, manje od pet posto zaposlenih ili najviše
70.000 građana koji imaju sreće da ne moraju živjeti u minusu i na kredite
igrajući se čarobnjaka s nepostojećim novcem.
Radionice za građane
Uz malo
discipline i znanja građani mogu sami naučiti upravljati svojim troškovima.
Tvrde to u Hrvatskoj udruzi banaka koja je prvi put u Hrvatskoj i u regiji u
suradnji s Programom ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) početkom lipnja
pokrenula interaktivne radionice za građane o upravljanju osobnim financijama.
Radionice će se
sve do kraja rujna održavati za početak samo u Zagrebu, i to dva puta na tjedan
(utorkom i četvrtkom) u 17 sati u KIC-u, a bit će besplatne za građane.
U zagrebačkom
uredu UNDP-a kažu da se sličan projekt s bankarskim sektorom u drugim zemljama
nije provodio. Stoga će hrvatski projekt biti predstavljen idući tjedan u Beču
na konferenciji “Odgovorno ulaganje”, a u UNDP-u vjeruju da će zagrebačke
radionice postati model koji će i drugi uredi i države moći slijediti.
Program UN-a
Najnoviji podaci
središnje banke pokazuju da su građani zaduženi s više od 81 milijardu kuna
kredita, a zaduženost se, ako je rastegnemo na 1,5 milijuna solventnih građana,
penje i do 55.000 kuna. I bankari prezaduženost građana smatraju prioritetnim
problemom, na kojem treba raditi usprkos tome što zarađuju upravo na dugovima
građana. Program UN-a pionirski je pokušaj da se i banke
potakne na društveno odgovorno poslovanje i svojevrsno partnerstvo s
građanima. Cilj je radionica, naglašavaju
bankari, naučiti građane da planiraju svoj budžet i promišljeno donose svoje
financijske odluke. Budžet je definiran kao praćenje stavaka o novcu koji
zarađujemo, koliko trošimo i na što trošimo. On uključuje i praćenje štednje,
kao i otplate ili plaćanje obveza (npr. rata kredita, režijskih troškova i sl.)
Radionice su usmjerene na opće primjere i radne vježbe, što znači da stručnjaci
na njima ne daju građanima osobne savjete.
Šest banaka
U radu radionica zasad aktivno
sudjeluje šest hrvatskih banaka (Hypo-Alpe-Adria Bank, Erste&Steirmarkische
Bank, OTP banka, Privredna banka Zagreb, Slavonska banka i Volksbank), a
očekuje se da će se proširiti i na ostale regije.
• prihodi - plaća + ostala
primanja (dječji doplatak, najam stana, povrat poreza, božićnica, regres)
• troškovi
• rashodi režija
• troškovi prehrane i kućnih
potrepština
• ostali troškovi (gorivo,
prijevoz, vrtić za djecu, novine, cigarete)
• periodični troškovi (odjeća i
obuća, liječenje, odmor, registracija i održavanje vozila)
• ulaganja - (knjige, tečajevi,
osiguranja, stambena štednja, rate kredita)