Vjesnik: 20. 06. 2006.

Ambiciozni liberali

Nevažna nesuglasja koja su se čula u Zadru zasjenjena su snažnom podrškom koju je dobila Đurđa Adlešić

DUBRAVKO GRAKALIĆ

HSLS je ponovo odlučio postati važna stranka. To je, čini se, jedina poruka koju su ujedinjeni liberali, pod vodstvom bjelovarske gradonačelnice i saborske potpredsjednice Đurđe Adlešić, poslali javnosti i biračima sa subotnjeg stranačkog kongresa u Zadru. Na njemu su se, osim deklarativnog optimizma, mogle čuti kuloarske priče o nedostatku demokratičnosti u stranci, koje su se probile i do govornice, ali ipak je očito da su danas liberali jedinstveniji negoli ikad prije.

Nevažna nesuglasja koja su se čula u Zadru ionako su zasjenjena snažnom podrškom koju je Đurđa Adlešić dobila za predsjedničko mjesto, na kojem u proteklih šest mjeseci nije načinila ni jednu ozbiljniju pogrešku. Naime, od ujedinjenja HSLS-a i LS-a, odnosno Budišinih i Gotovčevih liberala, prošlo je tek pola godine. U tom su se razdoblju na terenu ujedinili stranački ogranci, HSLS je postao sudionik vlasti u nekim gradovima gdje to prije nije bio, dok je biračko tijelo pozitivno reagiralo na stvaranje jedinstvene liberalne stranke. Prema medijskim istraživanjima, danas se HSLS nalazi na izbornom pragu od pet posto glasova, što je dovoljno tek za političko preživljavanje nekolicine glavnih stranačkih uzdanica. Stoga je predsjednica HSLS-a proglasila dizanje stranačkog rejtinga najvažnijim poslom do sljedećih izbora, koji će se najvjerojatnije održati krajem 2007. Po njezinoj računici, HSLS danas prolazi prag u šest izbornih jedinica, a trebao bi u još šest kako bi se liberali u parlament, gdje sada imaju tri zastupnika, vratili na velika vrata. S dvanaest sabornika doista bi bili partner u Vladi, samo je problem što istu računicu imaju sve ostale parlamentarne stranke iz »drugog ešalona«.

Veći izborni rejting HSLS će teško postići »efektom ujedinjenja«, s kojim su s dva stigli na pet posto glasova. Za godinu dana, šira se javnost neće sjećati kako je Zlatko Kramarić zapravo bio u LS-u, dok je Hrvoje Vojković godinama neuspješno vodio zagrebački HSLS. Za godinu dana liberali trebaju ponuditi nova lica i nove sadržaje, ako uopće žele biti pristojni natjecatelj u parlamentarnoj izbornoj utrci. Toga je Đurđa Adlešić čini se svjesna kada najavljuje početak kampanje za jesen, ali s potrošenim temama koje su već eksploatirale druge stranke. Najava stvaranja nacionalne poslovne banke već se čula, kao i razvitak regija odnosno reforma zdravstva. Stvaranje »jasne gospodarske strategije« nešto je što javnost sluša već godinama, no tu se rijetko čuje neka nova ideja.

Nepojavljivanje Dražena Budiše na stranačkoj listi HSLS-a za tu je stranku i dobro i loše. Dobro je, jer znači da se okrenula novoj, neopterećenoj generaciji političara koji bi trebali imati nove ideje. Loš aspekt je naravno u tome što bi Budiša privukao mnoge svoje štovatelje, bivše liberale i glasače koji cijene njegovu žrtvu iz 1971., ali i iz 2002.

Drugi negativni aspekt koji prati HSLS je »liberalizacija narodnjaka« odnosno liberalna samopromocija HNS-a Vesne Pusić. Poznatim pripajanjem Libre - skupine bivših Račanovih ministara koji su se odvojili od Budiše - HNS je postala i stranka »liberalnih demokrata«. Tako danas HNS sudjeluje u radu međunarodnih organizacija liberala, dok na domaćoj sceni konkurira HSLS-u na »liberalnim« temama. Najava kako će se HSLS boriti za treće mjesto svakako je vrlo hrabra. Trenutačno se čini kako bi i s petim trebali biti više nego zadovoljni.