Vjesnik: 28. 06. 2006.

Hoće li bitka za cigle posvađati lidere?

U bubnju za podjelu je oko 30.000 četvornih metara poslovnog prostora, vrijednih više od pola milijarde kuna

Trakavica oko podjele sindikalne imovine nastavlja se već šesnaestu godinu. Malo je vjerojatno da će završiti do kraja godine, jer se sindikatima ne žuri. Iako su svi preduvjeti za podjelu pripremljeni još prije dva mjeseca, sindikati još nisu sjeli na dogovor o tome što će kome pripasti.

»Najvažniji dio posla je odrađen. Evidentirana je cjelokupna imovina sindikata, što je preduvjet da se sindikati dogovore o podjeli nekretnina. Kad se o njihovu dogovoru očituje Državno odvjetništvo, Vlada će odlukom prenijeti konkretne nekretnine u vlasništvo sindikata, koji se onda mogu uknjižiti kao vlasnici«, kaže predstojnik Vladina ureda za socijalno partnerstvo Vitomir Begović.

No kako sindikalni lideri u protekla dva mjeseca nisu ni prstom maknuli, Begović je odlučio sam u petak sazvati prvi sastanak stručne skupine na kojemu sindikati trebaju početi razgovor o podjeli nekretnina. Za slučaj da neki sindikati umjesto nekretnina traže obeštećenje u drugom obliku, napravljena je procjena vrijednosti nekretnina, a Begović ističe da ima zgrada u velikim gradovima koje vrijede i osam milijuna kuna.

Središnjem državnom uredu za imovinu popis nekretnina dostavili su SSSH, UNICRO, Matica sindikata javnih službi i Sindikat učitelja. Podjelu čeka 30.000 četvornih metara poslovnog prostora, vrijednih više od pola milijarde kuna. Najveći dio, u 96 nekretnina, koristi SSSH. Sindikalna imovina privremeno je podržavljena prije devet godina, jer se sindikati nisu u zakonskom roku dogovorili o podjeli.

Vlada neće zadržati ni jednu sindikalnu nekretninu, tvrdi Begović, a to se odnosi i na one objekte koje je slijedom Zakona o udrugama država uknjižila u svoje vlasništvo. »Vlasništvo države ionako je bilo samo formalno. Ni jedan sindikat nije deložiran niti mu je oduzet novac od najma prostora. Sve vlade od "95. dosad inzistirale su na tome da se o podjeli dogovore sami sindikati«, kaže Begović.

Proteklih godina podjelu je otezao sindikalni »veleposjednik« SSSH, koji je vukao velik novac od iznajmljivanja i na financijskoj moći gradio imidž najjače središnjice. Sindikalni »bokci«, koji skupo plaćaju najam prostorija, s vremenom su utihnuli - HUS je ušutkan s 57 kvadrata u Radničkom domu, NHS se nedavno preselio u iznajmljeni prostor na Črnomercu, a iz URSH-a, koji je dosad najjače galamio, ne čuje se ni glas.

Upravo bi URSH na sastanku u petak mogao biti najglasniji u zahtjevu da se podjela - odgodi. URSH i četiri manja sindikata prije dva mjeseca osnovali su sedmu sindikalnu središnjicu - GLAS HR. I ta nova središnjica, koja trenutačno ima oko 70.000 članova, hoće svoj dio kolača, a s obzirom na to da je u fazi lova na članstvo, nije joj u interesu da se sada dijeli imovina.

Ako se sindikati odluče odmah krenuti s poslom, imovina bi se mogla podijeliti do kraja godine. No, ako se odluče pričekati novo prebrojavanje članstva krajem ove godine, podjela bi krenula 2007.

Krene li se odmah u podjelu, novi GLAS HR u njoj ne sudjelovao. Imovinu bi, prema broju članstva iz posljednjeg prebrojavanja prije tri godine, dijelilo šest središnjica. SSSH bi dobio 46 posto nekretnina, NHS 19 posto, URSH 11,5 posto, Matica 11 posto, HUS osam posto i UNICRO 4,5 posto. Nakon novog prebrojavanja imovinu bi dijelilo pet ili samo četiri središnjice. Do tada bi se ugasio URSH (okosnica GLAS-a) i UNICRO, čijih je 11.000 od 20.000 članova već otišlo u GLAS.

Kako dva sindikata kane iz SSSH prijeći u GLAS, SSSH bi dobio manje - 43 posto imovine, a novi GLAS najmanje 20 posto. Ostvare li se očekivanja privremenog predsjednika Borisa Kunsta da će GLAS, ako se udruži i Matica sindikata javnih službi, okupiti 150.000 članova, GLAS mogao izvući i 30 posto sindikalne imovine.

Ljubinka Marković