Večernji list: 29. 06. 2006.
RATNI ZLOČIN U šumi Lug nadomak
Bjelovaru posljednji ispraćaj žrtava poraća i Križnoga puta
Ispraćaj žrtava poraća i
Križnoga puta: Ukopane 293 žrtve, a krivci još nekažnjeni
Autor: Zvonimir Despot, Čedo Rosić
U šumi Lug nadomak Bjelovaru
jučer su u kosturnicu ukopane 293 žrtve poraća i Križnog puta koje su pronađene
tijekom istraživanja deset grobnih jama u šumi Lug i Trnovka 1992. godine. Tada
su prebačene u zagrebački Zavod za sudsku medicinu, gdje su ostale nepokopane
13 godina, zajedno sa 1163 maceljske žrtve. Najprije su deset godina čekale pokop
u vrećama za smeće i sanducima na tavanu i podrumu Šalate, a posljednje tri
godine u zagrebačkom Krematoriju.
Uzvanici i rodbina
Maceljske su žrtve pokopane
prošle godine, a ove su 19. prosinca privremeno smještene u 91 metalni sanduk u
kapelici na groblju Sv. Andrije. Obred ukopa i misu zadušnicu predvodio je
pomoćni biskup zagrebački Josip
Mrzljak.
Te žrtve traže da se još jednom
zapitamo zašto nisu sankcionirani ovi i svi drugi komunistički zločini. Očito je riječ da je u pozadini politika, ali i ne samo ona. Mnogi su,
naime, bivši komunistički dužnosnici vrlo brzo nakon 1990. "okrenuli
ploču" svoga djelovanja. No, i Franjo Tuđman je bio na stajalištu opće
pomirbe u kojoj je vidio jedini izlaz za otpor agresoru i uvjet za stvaranje
samostalne Hrvatske. Međutim, ne može se sve protumačiti tom
"pomirbom". Pojedinci, a možda i političari, pobrinuli su se da se
zatre trag dokumentaciji koja bi barem do neke mjere mogla uputiti na
progonitelje i na komunistički teror. Neki to tumače i time da se zaštite mnogi
koji su prešli na drugu stranu i bili u političkome vrhu te da je u tome bilo i
osobnih razloga zaštite. Činjenica je da nitko nije odgovarao za komunističke
zločine, za Bleiburg, za Goli otok...
Manolić ništa ne zna
Očito je
Tuđmanova ideja o "pomirbi" imala u tome znatnu ulogu. Ali ne može se
sve opravdavati tom činjenicom. U tome treba tražiti i interese
pojedinaca i interesnih grupa. I na primjeru ovih zločina vidi se
da pravna država u nas još ne postoji. Kako vrijeme odmiče, teško da će itko ikad
i biti kažnjen. Žrtve stoga barem zaslužuju punu povijesnu istinu. Neki pitaju,
zna li što o Lugu Josip Manolić, koji je tada bio šef Ozne u Bjelovaru? On samo kaže: Ništa ne
znam o tome!