Glas Istre: 30. 06. 2006.
NAKON DONOŠENJA ZAKONA O SIGURNOSNO-OBAVJEŠTAJNOM
SUSTAVU, TAJNE SLUŽBE POPUNIT ĆE SE JAVNIM NATJEČAJEM
POA zapošljava 200
novih djelatnika
ZAGREB - Unatoč prosvjedima
članova Centra za mirovne studije, koji su u ponedjeljak pred sjedištem
Protuobavještajne agencije zatražili da novi Zakon o sigurnosno-obavještajnom
sustavu ide i na treće čitanje, prilično je izvjesno da će on do kraja ovog
tjedna biti izglasan u Saboru.
Među prvim potezima nakon
donošenja zakona, rekao nam je izvor blizak Vladi, bit će osnivanje odjela za
odnose s javnošću te raspisivanje javnog natječaja za 40 djelatnika nove
Sigurnosno-obavještajne agencije. Osim zakonodavne, u tajnim službama će se,
izgleda, provesti i kadrovska reforma.
U proteklih godinu dana, naime,
umirovljeno je 65 zaposlenika POA-e, a ta se mjesta namjeravaju popuniti putem
natječaja. Umirovljenja u POA-i, tvrdi naš izvor, neće prestati te bi se u
iduće dvije godine nova i ujedinjena obavještajna služba trebala kadrovski
osvježiti sa 150 do 200 djelatnika. Takva otvorena kadrovska politika, uvjeren
je naš izvor, trebala bi zaustaviti kritike o zapošljavanja u tajnim službama
bez javnog natječaja, o čemu se raspravljalo i nedavno, kad su mediji otkrili
da su u POA-i zaposleni navodni kum ministra Božidara Kalmete i kći ravnatelja
Carinske uprave Mladena Barišića.
Nakon objave te informacije, bez
posebnog obrazloženja potvrđeno je da je u POA-i doista zaposlena Barišićeva
kći, ali je ministar Kalmeta demantirao da je u kumskoj vezi sa spornim zaposlenikom,
koji, povrh toga, nema ni visoku stručnu spremu. Naš je izvor rekao da
trenutačno u POA-i više od polovice zaposlenih ima visoku stručnu spremu, što
je bolje od prosjeka većine državnih službi. Također, uvjerava da će se na
javnim natječajima tražiti isključivo kadrovi s visokom stručnom spremom,
ponajprije društvenog usmjerenja.
Potporu zakonu, kao što smo već
izvijestili, dala je većina oporbenih stranaka pa HDZ ne bi trebao imati
problema da uz podršku dijela oporbe i HSLS-a prikupi natpolovičnu većinu
potrebnu za izglasavanje zakona. Jedna od glavnih primjedbi na zakon bila je i
dopuštenje tajnim agentima da bez dozvole Vrhovnog suda prate građane na
otvorenom prostoru, snimaju ih i prisluškuju. Po novoj verziji zakona, tajne
službe će moći pratiti i fotografirati građane na otvorenom, ali će za tonsko
snimanje njihovih razgovora morati pribaviti nalog Vrhovnog suda.
S. ABRAMOV